Marketing
101 PAŽANIN - 12.MARKO LAURO RUIĆ – (Pag, 22.listopada 1736 – 9. veljače 1808.)
Koliko znamo o životu i djelu ovog zaslužnog Pažanina, možemo se zapitati svi mi u gradu Pagu. Na osnovu dokumenata, koji su sačuvani nastojat ću složiti mozaik za ovaj blog, kako bih osobu Ruića mogao predstaviti paškoj i široj javnosti. Ovim znamenitim paškim sinom najviše se bavio prof. dr. Miroslav Granić sa filozofskog fakulteta u Zadru, koji je i objavio Ruićevo najznačajnije djelo „Blasone genealogico di tutte le famiglie nobili della citta di Pago“, u knjizi se nalazi studija o Ruiću koju je napisao dr. Granić i time potaknuo njegovo ozbiljnije proučavanje.
Marko Lauro Ruić rođen je 22. listopada 1736. godine od oca Frane Ruića i majke Laure Mirković. Majka mu je umrla pri porodu. Kršten je istog dana u svojoj kući od svećenika Nikole Portade. Krštenje u crkvi obavljeno je tek 1737. godine. Kum na krštenju bio je liječnik paške općine, Rabljanin dr. Petar Ferrari. Obitelj Ruić živjela je u uređenoj dvokatnici na rivi, pored kuće u kojoj je živjela obitelj Martinelli koji su posjedovali svoju ljekarnu. Otac Marka Laura, Frane Ruić je u Veloj ulici kupio palaču koja je kao miraz pri udaji njegove kćerke, postala vlasništvo obitelji Portada. U Pagu danas nema potomaka Marka Laura Ruića jer se njegova kćer Laura udala na Rabu, u obitelji koja je, zahvaljujući Ruiću, stekla plemićku titulu.
Kao i svako paško dijete, svoje prvo i osnovno obrazovanje stiće u paškoj općinskoj školi. Paški Kaptol posjeduje svoju gimnaziju koju Marko Lauro Ruić polazi prije svojeg odlaska u Rijeku. U Rijeci upisuje Jezuitski studij gdje diplomira filozofiju. Studije je nastavio u Padovi, gradu sa najprestižnijim sveučilištem u Europi, gdje je doktorirao civilno i kanonsko pravo. dr. Granić navodi da je Ruić imao doktorat obaju prava, krivičnog i građanskog, i samo se jednom prilikom potpisao J.U. ac profesor juris, dok se na svim ostalim dokumentima potpisivao imenom ili prezimenom. Po okončanju studija vraća se svom rodnom Gradu spreman preuzeti poslove koje idu uz ruku njegovoj izobrazbi. Tome je prethodio njegov prijem u Plemićko vijeće grada Paga 16.07.1752. što mu je otvorilo vrata određenim odgovornim poslovima u Gradu. Tako iz njegovih zapisa doznajemo da je 9.02.1760. postavljen od strane paškog vijeća za "javnog notara", što je u određenom smislu značilo da je na tom poslu nasljedio svojeg oca.
14.04.1763. ženi se za Klaru Giadruleo – Jadrulić, i sa njom 30.01.1764. dobio kćer jedinicu Lauru Pacifiku. 18.07.1762. izabran je za kancelara ninske komune, gdje je na istom vijeću 16.05.1779. postao jedan od savjetnika.
STVARALAŠTVO MARKA LAURA RUIĆA
Ivan Kukuljević Sakcinski hrvatski povjesničar, književnik i političar, osnivač arheloške znanosti u Hrvatskoj za pisanje Marka Laura Ruića ustvrdio: "Ovo je, po mom sudu, najbolje historičko djelo što ga je poslije Lucija ikoji Dalmatin napisao, jer je sačinjeno kritičkim umom i poštenim domoljubnim srcem, bez svakog laskanja i bez ikakve strasti." Vicenzo Dandolo, generalni providur Dalmacije, pročitavši jedan sudski spis, sačinjen u jednom sudskom postupku u kojem je sudjelovao Ruić, zapisao: "Riječ ovoga vrijedi više od tisuća." Po pisanju dr. Granića, svoju prvu knjigu "Notizie storiche della citta di Pago", napisao je 1773. godine, dok je 1778. godine napisao i prvi dio knjige "Questionis inter canonicos Paghensis" ( o životu i djelu paških kanonika i zbornog kaptola). Nacrtao je grb paškog kaptola, gdje se u vijencu grba može pročitati "Concordes numquam" ili složni nikada. Možda se u tim riječima može iščitati zašto Pag nikada nije dobio svojeg biskupa.
"Osservazioni storichi" (Pregled povijesti grada i otoka Paga) započeo je sa pisanjem 1776. godine. Od 1779. do 1781. godine pisao je svoje najznačajnije djelo, "Delle riflessioni storiche" u 24 knjige.
Ovo Ruićevo djelo je u 20. stoljeću postalo temelj svih istraživanja prošlosti Paga, i na tom djelu se najviše zadržavao dr. Granić proučavajući sustavno djelo Ruića. Upravo zahvaljujući dr. Graniću i Matici hrvatske-ogranak Pag 2011. godine predstavljena je u gradu Pagu reprint knjige "Blasone genealogico di tutte famiglie nobili della citta di Pago".
Ruić je ovo djelo počeo pisati 1784. godine, a završio je pred kraj života. Ovim djelom Ruić je obogatio ne samo pašku povijest, nego i cjelokupnu povijest u Hrvata, poglavito one koji su se grbovima i heraldikom bavili kao posebnom znanošću. Knjiga temeljito donosi podatke paških obitelji i paške župe, uz crtane grbove i rodoslovlja paških plemićkih obitelji. Marko Lauro Ruić jednako tako je 1792. godine napisao "Constitutiones", prijepis Zbirke isprava paškog Kaptola od 13. do 16. stoljeća. Opat Ivan Antonije Gurat je u nepotpunom prijepisu sačuvao zbirku Ruićevih isprava "Legum, statutorum, privilegiorum" u drugoj polovici 19. stoljeća. U prijepisu iz 1862. godine sačuvani su "Frammenti storici". Za žaliti je za cjelokupnu hrvatsku povijest da mnoga djela Marka Laura Ruića, nisu sačuvana ili se ne zna gdje se nalaze. Poznato je da su sljednici na Rabu posjedovali neka Ruićeva djela, između ostalih: "Notizie storiche della Citta di Pago", "Delle riflessioni et sopra moderno stato", "Questionis inter Canonicos Pagenses excitate", "Rerum Eccles Pagensis Continuatio, parte quinto", "Legum et statutorum etc. Paghi". Ruićeva djela možemo pronaći u zadarskom arhivu, zagrebačkom arhivu i splitskom arhivu, dok se neka djela nalaze u privatnom vlasništvu.
2002. godine dr. Miroslav Granić u biblioteci Znanstvenih djela br.117 u izdanju "Književnog Kruga" iz Splita, izdaje "Paški grbovnik" u kojem temeljito obrađuje život i djelo Marka Laura Ruića. Akademik Ivo Petricioli u recenziji tog djela je zapisao: "Temeljna djela o Pagu bile su rukopisne knjige paškog notara i kroničara M.Ruića, koje se, s obzirom na vrijeme kada su nastale ne odlikuju kritičnošću. M.Granić nastavlja djelo tog slavnog Pažanina, ali dakako na suvremen način kao izučen i vrijedan povijesničar profesionalac."
Marko Lauro Ruić bio posljednji paški knez. Knez je imao vladavinu od 33. dana i stolovao je u Kneževom dvoru koji je bio sjedište gradske i otočne uprave.
U Pagu se štuje Sveti križ a legenda govori da je pastirica koja je ugledal kako križ krvari u plitici pokupila kapajuću krv. Ta plitica je jednostavno nestala i nije više u vlasništvu paškog Kaptola. Od 16. stoljeća u raznim dokumentima se pronalazi potraga za tom pliticom. Marko Lauro Ruić u 18. stoljeću je zapisao da se plitica nalazi u crkvi od Frara u Veneciji i napominje kako nije došao do odgovora kako je ta plitica završila tamo. Time je Marko Lauro Ruić ostavio Pažanima zadatak da dođu do tog odgovora.
KAKO PAG ŠTUJE MARKA LAURA RUIĆA?
Većina Pažana vjerojatno ne zna gdje se u gradu Pagu nalazi grobnica ovog znamenitog građanina. Pokopan je u stolnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Veloj crkvi, s desne strane oltara od "Ruzarija", gdje se do 1868. godine nalazila njegova nadgrobna ploča.
Te godine popločavala se Vela crkva i tom prilikom su uklonjene sve nadgrobne ploče. Ruićeva nadgrobna ploča je prenjeta u crkvu gradskog patrona, crkvi svetog Jurja, da bi se nakon obnove ove crkve ploča ponovno vratila u Velu crkvu. Međutim ploča je prepuštena propadanju, stoji u kutu Vele crkve nedaleko od mjesta gdje je pokopan Ruić. Treba učiniti sve da se ta ploča podigne i vidno istakne.
Na toj ploči može se pročitati tekst:
D.O.M
MARCUS LAURUS FRANCISCI FILIUS ANTIQUAE
JUPANORUM FAMILIAE RUICH COGNOMINATAE SUPERSTES
SIBI CLARAE CONIUGI BENEMERENTI LAURAE FILIAE
DULCISSIMAE POSTERISQUE SUIS RELICTO MAJORUM
XARCOPHAGO UT IN PACE QUIESCANT HOC PREPARAVIT
ANNO SAL MDCCLXXXIV
Premino je 24 godine od kada je u Blasone zapisao: "se l'opera non t'aggrada , suda quanto io, e poi fanne una di meglio – Vivi felice – Pago addi 9 Febraro 1784", što bi u prijevodu značilo: "ako ti ne odgovra (ili po tvojoj volji) moje djelo, znoji se (potrudi se), kao što sam ja učinio, pa napravi bolje djelo", (prijevod V.Gilić).
U svojim tekstovima dr. Granić navodi da je Ruić neumorni naučni radnik, pravnik, povjesničar, prevoditelj, prosvjetitelj i humanista. Govori nekoliko svjetskih jezika. Njegova ljubav prema domovini, marljivost i erudicija zaslužuju trajno sjećanje.
15. listopada 1996. u Pagu je održan znanstveni skup u povodu 260. obljetnice rođenja dr. Marka Laura Ruića. Proslava je održana pod visokim pokroviteljstvom rektora Sveučilišta u Rijeci dr. Katice Ivanišević.
Skup je trajao dva dana na kojem su učestvovali mnogi povijesničari koji su iznjeli svoje viđenje o djelu i radu dr. Ruića. Drugog dana skupa je na rodnoj kući dr. Ruića otkrivena spomen ploča, što je samo mali doprinos onome što je dr. Ruić ostavio svome rodnom gradu. Tijekom održavnja znastvenog skupa u Gradskoj vjećnici bila su izložena originalna Ruićeva djela koja se čuvaju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
1990. godine na inicijativu gospodina Josipa Portade i tadašnjeg predsjednika Skupštine Općine Pag Mirana Ivaniševića osnovan je Centar za kulturu koji je dobio ime po Marku Lauru Ruiću. Osnivačka skupština Centra za kulturu održana je u nekadašnjoj Maloj vjećnici u sjedište gradske uprave u Pagu. Centar za kulturu "Marko Lauro Ruić" u Pagu time postaje nositelj kulturnih događanja u gradu Pagu.
1993. godine kao i sve u Pagu ovaj Centar prestaje djelovati pod prvotnim imenom, ne uzimajući u obzir koja se nepravda nanosi ovom zaslužnom Pažaninu.
U kolovozu mjesecu 2010. uoči Blagdana Vele Gospe u organizaciji Grada Paga i Župnog ureda u Pagu na cesti nakon svetog Grgura, i ispred samog Marijanskog svetište u Starom gradu, postavljene su table sa vedutom Staroga grada koju je izradio Ruić.
Vedutu je uništila bura i više se nije obnovila u svetom Grguru, dok ova ispred Marijanskog svetišta još uvijek stoji na postavljenom mjestu.
Zahvaljujući opsežnoj povijesnoj građi Marka Laura Ruića u Gradu Pagu tijekom Paškog kulturnog ljeta održava se projekt: "Pag-srednjovjekovni grad" koji je obnovio "Pašku Alku", obnovile su se stare igre te srednjovjekovne odore, uz izvođenje renesansne glazbe i plesove koji su se tada plesali.
PORTRET MARKA LAURA RUIĆA
Marija Stagličić u svom znastvenom radu obradila je portret Marka Laura Ruića kao paškog uglednika koji se čuva u Župnom uredu u Pagu. Znanstvenica Stagličić navodi da je slika dragocjena utoliko što možemo stvoriti predođbu o izgledu Ruića. Slika je nastala krajem 18. stoljeća i autorica si postavlja tezu da se može raditi o autoportretu.
Portret u Župnom uredu je ulje na platnu, i prikazuje Ruića za pisaćim stolom. Znamenito je da se na toj slici nalazi i obiteljski grb. Na papiru na stolu zapisan je tekst: plemenitom gospodinu Marku Lauru Ruiću, upravitelju Kraljevske uprave u Pagu.
Ova slika je samo mali doprinos u ukupnom vrednovanju lika i djela Marka Laura Ruića.
Ruić je u svojim djelima pokazao sklonst ka slikarstvu oslikavajući razne vedute. Njegova najpoznatija veduta je ona grada Paga "Prospetto da Tramontana della citta di Pago".
ZA KRAJ
Na predstavljanju knjige "Blasone genealogico" 5.4.2011. u Pagu dr. Granić je naglasio da se Ruić dokazao kao filozof, koji se pored svega bavio lokalnom poviješću, koliko god ona bila mala i nevažna, za malu sredinu vrlo je važno imati svog čovjeka od pera. Naveo je da je profesor Stjepan Antoljak u osvrtu na Ruićevo životno djelo napisao rečenicu, kako dr. Granić Ruića kuje u zvijezde.
Neka odgovor dr. Granića, profesoru Antoljaku bude misao kojom bismo mi Pažani trebali prilaziti životu i djelu ovoga velikog Pažanina.
Ne kujem nikoga u zvijezde, nego ću citirati Nietzschea: "Ti, velika zvijezdo, kakva bi bila tvoja sreća da nema onih za koje sijaš!" – Ruić je naša velika zvijezda koja sjaji i dan danas.
Post je objavljen 09.02.2017. u 16:32 sati.