U Europskoj uniji cijene stambenih nekretnina kreću se znatno dinamičnije nego u Hrvatskoj pa su u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na prethodni kvartal povećane za 1,5%, a u odnosu na treći kvartal 2015. godine za 4,3%. Najveći rast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u Mađarskoj (11,6%), Latviji (10,8%) i Bugarskoj (8,8%). Istodobno je pad cijena zabilježen samo u dvije zemlje i to na Cipru (-3,3%) i u Italiji (-0,9%). Pritom je Hrvatska i dalje pozicionirana među zemlje s niskim rastom cijena stambenih nekretnina. Tako je prema kvartalnom rastu (treći kvartal 2016. u odnosu na drugi kvartal 2016.) osam zemalja bilježilo niži rast cijena nego u Hrvatskoj, dok su prema godišnjem rastu cijena (treći kvartal 2016. u odnosu na treći kvartal 2015. godine) samo tri zemlje zabilježile pad ili niži rast od Hrvatske (Cipar, Italija i Finska).
Podatci o kretanju cijena nekretnina u prva tri kvartala 2016. godine u Hrvatskoj upućuju na to da se tržište stabiliziralo s postupnim ulaskom u novi građevinski ciklus. To podupiru i podatci o izdanim građevinskim dozvolama prema kojima je u prvih jedanaest mjeseci 2016. godine izdano 28,7% više građevinskih dozvola za izgradnju novih stambenih zgrada u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je broj izdanih građevinskih dozvola za stanove povećan za 31,4%, a predviđena korisna površina stanova za 28,6%.
To će utjecati na ponudu stambenih nekretnina u narednom razdoblju što će, ovisno o kretanju potražnje, djelovati na formiranje cijena na tržištu. Na strani potražnje očekuje se pozitivan utjecaj gospodarskog rasta i poboljšanoga potrošačkog optimizma, što bi uz poreznu reformu koja povećava raspoloživa sredstva stanovništva moglo rezultirati i povećanim interesom za kupnju nekretnina. Trenutno je teško procijeniti reakciju stanovništva s obzirom na to da su pri i dalje potisnutom kretanju stambenih kredita nejasni učinci mješovitih poreznih promjena povezanih s oporezivanjem nekretnina (ukidanje oslobađanja plaćanja poreza za kupnju prve nekretnine, uz smanjenje stope poreza na promet nekretnina te najavljene mjere subvencioniranja pola rate stambenoga kredita). Pritom loši demografski trendovi i iseljavanje mladog stanovništva ograničavajuće djeluju na snagu oporavka potražnje za stambenim nekretninama.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića:
„Cijene stambenih nekretnina u prva tri kvartala prošle godine bilježe blago uzlazno kretanje, a tržište se stabilizira. Na daljnje kretanje potražnje za nekretninama pozitivno će utjecati gospodarski rast, poboljšanje potrošačkog optimizma i porezna reforma,
a loši demografski trendovi i iseljavanje imat će negativan utjecaj.“ stanovi Belveder
Post je objavljen 22.01.2017. u 12:27 sati.