Horoskop (onaj koji pokazuje sate) je slika neba u određenom trenutku gledanog sa određene točke na zemlji. Elementi na nebu i njihovi međusobni odnosi grafički se prikazuju različitim simbolima. Ti simboli često imaju višestruko značenje i mogu biti rastumačeni na različite načine. Zbog toga onaj koji tumači kartu mora imati veliko znanje i bogatu maštu.
Vrlo je bitno kulturno porijeklo onoga tko tumači horoskop, jer će zapadnjak puno teže moći «pročitati» simbole u indijskom horoskopu od Indijca odgojenog u indijskoj kulturi i svjetonazoru i obrnuto.
Tumačenje astroloških simbola počiva na mitologiji, bilo zapadnoj bilo istočnoj, ovisno kojom se astrologijom bavimo. Simbolika zapadne astrologije temelji se na grčkim mitovima, koji potječu od egipatskih, ovi od babilonskih itd. Stari Rimljani su preuzeli božanstva od Grka. Mi se danas u astrologiji služimo rimskim nazivima.
Osnovnih deset nebeskih tijela koje koristimo u tumačenju horoskopa su Sunce i Mjesec, koje još zovemo svjetlima i osam planeta (iako Pluton nije planeta, nego plutin). Ta tijela predstavljaju božanstva oko kojih su isprepleteni razni mitovi.
Sigurno i druga tijela koja kruže Mliječnom stazom utječu na svoj način, ali je on manje istražen i vjerojatno manje važan. Mit o nastanku Mliječne staze govori o božici Heri koja je prevarena od Atene, podojila Herakla i pritom se njeno mlijeko prosulo po nebu.
Osim zvijezda stajačica, koje se tako zovu jer zbog svoje udaljenosti prividno stoje na mjestu, odnosno većni je potrebno 50-tak godine da se pomaknu za 1° (mnoge od njih imaju arapska imena, jer su ih otkrili arapski astronomi-lozi), treba spomenuti Hirona i Hariklo, Nesa i Fola koji spadaju u kentaure, ali isto tako ne treba zanemariti plutine, Oriksa i Iksiona koji su približno iste veličine kao Pluton. Kada govorimo o Plutonu treba uzeti u obzir njegov mjesec Haron koji je veći od Plutona, te ih se jedno vrijeme smatralo dvojnom planetom. Čak se i asteroidi mogu koristiti u analizama horoskopa.
Drevni astrolozi su poznavali planete samo do Saturna, tj. one koje su bile vidljive golim okom. Pa tako tjedan ima sedam dana i svaki dan ima svog planetarnog vladaoca. Novootkriveni objekti također dobivaju imena po likovima iz grčkih mitova, što nas nekako dovodi do zaključka da imena nisu slučajna. Nova otkrića ne remete astrologiju kao znanost jer je sve bitno otkriveno davno prije.
Horoskop tumačimo promatrajući prolazak planeta i drugih tijela kroz 12 znakova Zodijaka. Zodijak je ustvari astronomski ciklus matematički podijeljen na 12 jednakih dijelova.
«Heraklovih dvanaest radova, ističe Servije, vjerojatno su izjednačeni sa dvanaest znakova Zodijaka, premda ni Homer ni Hesiod ne govore da ih je bilo dvanaest i ne poistovjećuju ih sa znakovima Zodijaka.»
Heraklo je bio veliki grčki junak, Zeusov sin, a majka mu je bila Alkmena. Zeus je uspio nagovoriti svoju ljubomornu ženu Heru da Heraklo (slava Herina) postane bog, ali uz uvjet da obavi deset radova koje mu odredi Euristej. Hera je svesrdno ometala te radove pa mu Euristej nije htio priznati drugi i peti rad, nego mu je zadao još dva. U mitovima se često spominje broj dvanaest, pa se tako imamo dvanaest olimpskih božanstava, dvanaest žrtvovanih bikova, dvanaest ukradenih konja i sl.
Da bi bolje razumjeli utjecaj pojedine planete (boga) moramo poznavati mitove vezane uz nju (njega), ali i znakove krooz koje prolazi.
1. PLUTON (Had) bog podzemnog svijeta, sin Krona (Saturn) i Ree, brat Zeusa (Jupiter) i Posejdona (Neptun). Nakon pobjede nad Titanima tri brata podijelila su vlast nad svijetom, Had je dobio podzemlje, Posejdon more, Zeus nebo. Pluton ima značenje bogat, jer podzemlje krije velika podzemna bogatstva. Prinosili su mu kao žrtvu crne ovce, a posvećen mu je bio čempres. U metaforičnom smislu predstavlja smrt i grob. Istaknut Pluton se može naći kod kriminalaca (mafija-podzemlje), nasilnika i kod ekstremno bogatih ljudi. Jak Pluton daje želju za moć i imaju ga mnogi političari. Za Plutona se koriste dva grafička simbola. Jedan je kombinacija slova P i L po astronomu Percivalu Lowellu, a drugi predstavlja križ sa mladim mjesecom iznad kojeg lebdi beskonačni krug.
Plutonov pratitelj Haron je Erebov i Niktin sin (sin Tame i Noći), bio je lađar u podzemnom svijetu tj. preuzimao je preminule na obali rijeke Aheront i prevozio ih na drugu stranu ako su imali novčić (obolus) za platiti njegovu vožnju.
Pluton je vladar znaka Škorpiona čiji grafički znak predstavlja rep i žaoku škorpiona. Grčki mit govori o bijegu Artemide (božica lova) od Oriona (lovac) koja je, da bi se spasila, poslala škopiona sa otrovnom žaokom na njega. Zažalila je zbog toga, pa je zamolila svog oca Zeusa da Oriona stavi u zvijezde. Boginja Hera je tražila da i škorpiona postavi na nebo. Zeus je tome udovoljio ali je Oriona postavio na zimsko nebo, a škorpiona na ljetno, da jedno drugo ponovno ne ubiju. Orion je najsjajnija zvijezda u sazvježđu Škorpiona.
2. NEPTUN (Posejdon), bog mora, sin Saturnov (Kron), brat Jupiterov (Zeus). Svojim trozubom uzburkava i smiruje more, izaziva potrese, potapa hridine i otoke, šalje vjetrove, štiti konje i trkališta. Imao je mnogobrojne ljubavne afere. Naglašen Neptun imaju umjetnici, varalice, ovisnici. Predstavljen je grafičkim znakom trozuba, a sjedište mu je u znaku Ribe.
Mit o ribama govori o Galateji i Akidu, koje je progonio ljubomorni Polifem, sin boga Posejdona. Da bi pobjegli od njega skočili su u more i pretvorili se u ribe, pritom su se povezali dugom plavom trakom, da se nebi izgubili, pa njihov grafički znak predstavlja dvije ribe.
3. URAN prvi bog, stvaratelj. Na početku svijeta majka Zemlja izronila je iz Kaosa i u snu rodila Urana boga neba i zemlje. On je sa svojom majkom imao djecu Kiklope i Titane, koje je sve odbacio, negirajući svoje očinstvo, smatrajući ih ružnima i okorjelima. Zemlja (Gea) je tražila od Titana da svrgnu svog oca koji ih je zatočio u podzemlju. Kron (Saturn), najmlađi od Titana, uhvatio je Urana za genitalije lijevom rukom i odsjekao ih zakrivljenim mačem (srpom), te ih bacio u ocean. Iz oceana se tada rodila Afrodita (Venera). Za Urana i Veneru se simbolički vežu spolne bolesti (uranske ili venerične). Uran je naglašen u horoskopima izumitelja i genijalnih, ekscentričnih ljudi, može ukazivati na homoseksualnost ili promiskuitet. Grafički simbol je izvedeno slovo H iz imena astronoma Williama Herschella. Upravlja znakom Vodenjeka.
Na Zeusovog peharnika, Ganimeda, najljepšeg mladića među živima (Zeus je bio biseksualac), bila je ljubomorna Hera, njegova žena. Ljutiti Zeus postavio je Ganimedov lik među zviježđe Akvarijus (Vodenjak).
4. SATURN (Kron) bog vremena, nakon pobjede nad Uranom postao je vrhovni zapovjednik. Proreknuto mu je da će ga jedan od vlastitih sinova zbaciti sa prijestolja, zato je gutao svoju djecu. Kad je Rea rodila Zeusa (Jupitera) odnijela ga je Majci Zemlji da ga sakrije kod nimfi koje su ga hranile medom i kozjim mlijekom. Iz zahvalnosti prema kozjoj nimfi Amalteji, Zeus je postavio njezin lik među zvijezde kao konstelaciju Jarca.
Kada je Zeus odrastao postao je Kronov peharnik, te ga je jednom prilikom napio. Tada je Kron počeo povraćati svoju djecu (bogovi su besmrtni), koja su krenula u rat protiv njega. Kiklopi su Zeusu dali munju kao oružje za napad, Hadu nevidljivu kacigu, a Posejdonu trozubac. Neki kažu da Kron nije pojeo Posejdona, već mu je Rea umjesto njega dala ždrijebe, a Posejdona sakrila u konjsko krdo. Nakon poraza Kron je prognan u Tartar. Često je oslikavan u društvu vrane, koja je bila proročka ptica. Predstavlja diktatore, konzervativce, starce, planinare, urare, uporne ljude spremne na odricanja, mršave ljude.Veliki zlotvor. Titan sedmog dana (subota). Sedmog dana Kron se odmarao od svojih planetarnih dužnosti, ali odmor je značio i smrt. Blizanci Agamed i Trofonije izgradili su grad na temeljima koje je položio Apolon za svoj hram u Delfima. Nagrađeni su tako da da im je proročište reklo: «Živite veselo i uživajte šest dana; sedmoga dana želja vašeg srca bit će ispunjena.» Sedmoga dana obojica su nađena mrtva u svojim krevetima. Zbog toga se kaže : «Oni koje bogovi vole, umiru mladi» Saturnov ciklus traje 28-29 godina, nije slučajno da su to za mnoge presudne godine života.
Saturnovo sjedište je u znaku Jarca. Grafički simbol je srp boga Kronosa.
5. JUPITER (Zeus) otac nebeski, poredao je nebeska tijela, donio zakone i izricao predskazanja, mogao je proročkim sposobnostima obdariti bilo kojeg čovjeka ili životinju. Zeus je spavao s mnogim nimfama i smrtnim ženama i sa njima imao djecu. Prvo je dobio vanbračno božanstvo Hermesa (Merkura) s Majom, kćerkom Atlasa.
Jupiter je istaknut kod sudaca, pravnika, ljudi sa naglašenim osjećajem za pravdu i sa visokim moralnim standardima, kod filozofa i putnika, a isto tako i kod velikodušnih ljudi sklonih užicima, pa time i debelih ljudi sklonih pretjerivanju. Grafički je predstavljen prvim slovom grčke riječi koja označava boga Zeusa.
Vlada znakom Strijelca, suvladar Ribe, planetarni dan četvrtak. Veliki dobročinitelj. Zviježđe Strijelac posvećeno je kentauru Folu koji se od ostalih isticao u umjetnosti proricanja iz iznutrica. Fol je bio dobri kentaur koji se, dok je pokapao svoje rođake, koje je poubijao Heraklo, ubo u otrovnu strijelu i umro.
6. MARS (Ares), silovit, pijani, svađalački bog rata. Sin Zeusov. U ratu ga prate njegovi
sinovi Strah (Fobos) i Užas (Deimos). Nitko ga ne voli, osim Afrodite (Venere) i Hada (Plutona) koji s radošću dočekuje mlade ratnike poginule u bitkama. Održano mu je prvo suđenje zbog ubojstva. Istaknut je kod nasilnih ljudi, sportaša, vojnika i kirurga. Daje ružnoću. Posvećen mu je vepar. Vlada znakom Ovna, suvladar Škorpiona, planetarni dan utorak. Mali zlotvor. Predstavljen je simbolom štita i koplja.
Mit o zlatnom runu započinje bijegom Friksa i njegove seste Hele od njihovog oca koji ih je trebao žrvovati. Hermes je poslao krilatog ovna da ih spasi i odnese na istok, u zemlju gdje Helije čuva svoje konje. Hela je u bijegu pala u more i utopila se, a Friks je sretno stigao na odredište i odmah žrtvovao ovna Aresu. Predstavljaju ga ovnovi rogovi.
7. VENERA (Afrodita) rođena je gola iz morske pjene, lebdi zrakom praćena golubicama i vrapcima, posvećene su joj sipe i morski ježevi. Hefestova žena, uhvaćena u prijevari sa Aresom. Sa Hermesom (Merkur) je dobila sina Hermafrodita, dvospolno biće, mladića sa ženskim grudima i dugom kosom. Afrodita je imala samo jednu božansku dužnost, da stvara ljubav. Nakon što ju je Atena uhvatila da kriomice radi na tkalačkom stanu, koje je njeno isključivo pravo, više ju nitko nikad nije vidio da se bavi ručnim radom. Naglašena je kod lijepih, taštih i lijenih ljudi sa dobrim ukusom i lijepim ponašanjem. Sjedište joj je u znaku Bika i Vage. Upravlja petkom. Mali dobročinitelj. Predstavljena je simbolom ogledala.
Mit govori o sedmom Heraklovom radu. Euristej je naredio Heraklu da uhvati kretskog bika. Postavlja se pitanje da li je to Zeusov bik koji je jurio Europu ili onaj s kojim je Pasifaja začela Minotaura. Pretpostavka je da to nije bik u kojeg se pretvorio Zeus, jer su bogovi besmrni i Heraklo ga u tom slučaju ne bi mogao ubiti i žtvovati. Osim toga, Zeus je u zvijezde stavljao smrtnike koji su to na neki način zaslužili, malo je vjerojatno da bi sam sebe tamo stavio, kad on već je na nebu. Kako bilo, veliki junak Heraklo ga je uhvatio golim rukama, iako je bljuvao vatru i doveo ga u Mikenu, gdje ga je posvetio Heri. Predstavljen je glavom bika sa rogovima.
Mit o vagi je najmlađi, nastao je u starom Rimu u 1.stoljeću pr.n.e. Zvijezde, koje danas čine ovo sazvježđe su nekada pripadale sazvježđu Škorpiona. Škorpion je imao par kliješta i upravo ta kliješta su odvojena u posebno sazvježđe, koje je posvećeno predmetu koji donosi harmoniju, sklad i pravdu, vagi. Dike je bila kćer Zeusa i Temide. Kada god je Zeus obavljao posao suca, Dike i Temida su stajale uz njega. Dike je pazila na pravednost, a Temida na zakonitost. Rimljani su ih zvali Justicia. Grafički simbol je vaga.
Možda treba navesti da se raspon od 15° Vage do 15° Škorpiona zove «via combusta» jer se mnoge zvijezde stajačice sa lošim utjecajem nalaze na tom putu.
8. MERKUR (Hermes), Zeusov i Majin sin, kao maleni dječak ukrao je Apolonu stado krava, zametnuo tragove i sakrio se u pećinu, gdje je napravio liru od kravljih crijeva i kornjačina oklopa. Kada je pronađen, pravdao se da je krave žrtvovao bogovima (to je bila prva žrtva prinesena u mesu). Zaveo je Apolona glazbom, koji mu je prepustio krave, a zauzvrat je uzeo liru. Zatim je napravio pastirski frulu, za koju mu je oduševljeni Apolon dao zlatni štap i proglasio ga bogom svih kravara i pastrira. Zeus je opomenuo Hermesa da ubuduće mora poštovati tuđe vlasništvo i uzdržati se od laži. Hermes mu je ipak bio drag, pa ga je na njegovu molbu učinio glasnikom bogova, a on je zauzvrat obećao da nikada neće izgovarati laži, iako ne može obećati da će uvijek govoriti istinu. Zadužen je za sklapanje ugovora, promicanje trgovine i slobodu prava putovanja. Zaštitnik je svih važnijih financijskih transakcija. Izumio je igru zglobova prstiju i umijeće proricanja iz njih. Osim toga, izumio je astronomiju, glazbenu ljestvicu, umjetnost boksa i gimnastiku, mjere za težinu i duljinu, kao i uzgoj maslinovog drveta.
U astrologiji, Merkur predstavlja djecu i mlade ljude, trgovce, lopove, lažove, novinare i ostale dobro informirane ljude, nepouzdane prevrtljivce i intelektualce. Vlada znakom Blizanca i Djevice, planetarni dan srijeda. Grafički simbol koji ga predstavlja je krilati božanski šljem.
Leda je bila majka Apolona i Artemide, a zatim i blizanaca Kastora i Polideuka. Kastoru je otac bio Tindarej smrtnik, a Polideuku Zeus. Nisu se nikad razdvajali, te je Polideuk zamolio svog oca da ne dozvoli da nadživi voljenog brata. Nagradivši njihovu bratsku ljubav Zeus je postavio njihove likove među zvijezde kao konstelaciju Blizanca. Oni su spasitelji brodolomaca i imaju sposobnost slanja pogodnih vjetrova. Predstavljeni su rimskim brojem dva. Postoji još jedan mit o blizancima Pasalu i Akmonu, koji su bili najbolji prevaranti koje je čovječanstvo ikad upoznalo. Jednom prilikom su zujali oko Herakla u obličju muhe. Kada ih je uhvatio Heraklo ih je objesio naglavačke, a oni su se vidjevši njegove crne guzove počeli smijati. Kada je sazao za razlog i sam se počeo smijati, te ih je pustio na slobodu.
Sazvježđe Djevice simbolizira više božica, Artemidu, Atenu, Perzefonu itd. Prema jednom mitu nimfa Kalisto je pogazila zavjet djevičanstva i spavala je sa Zeusom. Pri tome je ostala trudna. To je naljutilo Artemidu, koja ju je pretvorila u medvjedicu i u tom je obliku rodila sina Arkada, a Zeus ih je stavio u zvijezde kao velikog i malog medvjeda. Grafički znak je grčka riječ za djevicu.
9. SUNCE (Helij) rodila ga je kravooka Eurifesa Titanu Hiperionu, Selenin (mjesečev) brat, diže se na prvi poziv njemu posvećenog pijetla. Svekodnevno preko neba upravlja svojom četveroprežnom kočijom. Helij može vidjeti sve što se zbiva na zemlji, ali ga to baš pretjerano ne zanima. Jednom prilikom dopustio je svom sinu Faetonu da vozi sunčanu kočiju. Nedovoljno jak, nije dobro upravljao konjima, pa ga je ljuti Zeus udario munjom. Faeton je pao u rijeku Po i poginuo, a njegove tužne sestre pretvorile su se u topole roneći suze od jantara. U kasnijim mitovima Apolon je preuzeo mjesto boga Sunca, inteligencije i duhovnih vrijednosti.Apolon je bio bog glazbe, pjesništva, filozofije, matematike, medicine i znanosti o prirodi. Zastupao je umjerenost u svemu. Sunce vlada znakom Lava i nedjeljom, a grafički me je simbol Helijev štit ili beskonačni krug.
Prvi Heraklov zadatak, koji mu je namjestila Hera, bio je da ubije i odere nemejskog lava, ogromnu zvijer sa kožom otpornom na željezo, broncu i kamen, koji je pustošio zemlju Nemeju. Heraklo ga je zadavio golim rukama, a oderao ga je pomoću njegovih vlastitih panži. Hera je, vidjevši da joj zavjera nije uspjela, da napakosti Zeusu uznijela lava na nebo. Simbol mu je lavlji rep.
10. MJESEC (Selena) posvećeno mu je srebro, koje se u početku više cijenilo od zlata, jer se teže obrađivalo.Apolonova sestra Artemida poistovjećuje se s Mjesecom. Kada je Artemida imala tri godine, njen otac Zeus ju je upitao što bi željela za poklon. Ona je odgovorila da želi između ostaloga vječnu nevinost, dužnost da donosi svjetlost i sve planine svijeta. Bila je zaštitnica poroda i lova. Medvjedice su bile posvećene Artemidi. Njen srebrni luk predstavlja mladi Mjesec. Vlada znakom Raka i ponedjeljkom.
Raka koji je uštipnuo Herakla za nogu, prilikom njegovog nastojanja da ubije Hidru, Hera je postavila u zvijezda u znak zahvalnosti. Rak je, naravno, pritom stradao. Grafički znak su kliješta raka.
11. HIRON je kentaur čiji je otac, Kron uzeo oblik konja i oplodio nimfu Filiru. Kako bi nevjeru sakrio pred svojom ženom Rejom, Kron je Filiru pretvorio u drvo lipu. Hiron je mudri i ljubazni kentaur, vješt liječnik i prorok. Liječio je rukama. Njegov fizički izgled razlikuje se donekle od ostalih kentaura. Njegove prednje noge su ljudske, što je u kontrastu sa tradicionalnom slikom kentaura kojima je cijeli donji dio tijela konjski. Često je oslikavan u odjeći, što pokazuje da je pristojniji od običnih kentaura (uz Nesa i Fola).
Kentauri su bili divlji, pohotni, pijanice i delikventi. Hiron je nasuprot tome bio inteligentan, civiliziran i ljubazan. Hironovo porijeklo je drugačije od ostalih kentaura, koji su se rodili iz veze Kralja Iksiona i oblaka, kasnije nazvanog Nefela. Iksion je htio obljubiti Heru, ali je Zeus pročitao njegove namjere, te mu je podmetnuo lažnu Heru napravljenu od oblaka.
Hiron je živio na planini Pelion gdje je oženio nimfu Hariklo, jednu od tri kćeri Hipe (također poznate kao Melanipe) i njihovim jedinim sinom Karistom.
Hiron je odgajao i poučavao brojne grčke junake: Ahileja, Ajanta, Akteona, Aristeja, Asklepija, Eleja, Herakla, Jazona, Kena, Medeja, Patrokla, Peleja, Telamona i Tezeja.
Jednom prilikom, za vrijeme večere u Hironovoj pećini na planini Pelionu, Heraklo je od kentaura Fola zatražio vino, koje je privuklo ostale kentaure. Kentauri su ih predvođeni Nesom napali kamenjem, drvećem i stijenama, a Heraklo ih je zasuo strijelama. Nakon što je Heraklo nesretnim slučajem ranio Hirona otrovnom strelicom i ta rana nije mogla nikada zacijeliti, Hiron se odrekao besmrtnosti u korist Prometeja i tako ljudskoj vrsti omogućio da zadrži sposobnost upotrebe vatre. Hironu u čast, Zeus ga je postavio na nebo u zviježđe Kentaura.
Izvori: Robert Graves: «Grčki mitovi», Biblioteka Mitologica,Zagreb 2003
Marion March i Joan Mcevers: «Najbolji način da se nauči astrologija» Knjiga I i II, Dečje novine, Gornji Milanovac, 1990
Wikipedia