Pregled posta

Hrvatska poljoprivreda iz raznih perspektiva

Prenosim bitne dijelove iz intervjua, objavljenog 18. prosinca u Večernjem listu. Autorov pristup je ekologistički, te ujedno multiperspektivan (termin koji ima šire značenje nego "multidisciplinarnost"). To nastojim postići i promovirati i u svojim tekstovima, ponajviše o energetici.

Stručnjak otkriva zašto je u Hrvatskoj uvozna hrana jeftinija od domaće i tko je najveći kočničar hrvatske poljoprivrede

Intervju s Darkom Znaorom, hrvatskim agronomom koji se specijalizirao za ekološku poljoprivrednu proizvodnju i generalno ekološki održivu poljoprivredu, te postigao svjetsku afirmaciju. Precizno i jednostavno iznosi mnoge činjenice o stanju i trendovima u poljoprivredi u Hrvatskoj i šire.

Jedan od vrlo zanimljivih plodova Znaorovog rada je suautorstvo studije "Seeds of Change : sustainable Agriculture as a Path to Prosperity for the Western Balkans", Zagreb: Heinrich Böll Stiftung, 2014., dostupna kao pdf na mrežnom sjedištu unlocking-the-future.com.

»Svi resursi, sva dosadašnja politika uvijek je bila usmjerena da daje vjetar u leđa velikima«

»Pesticidima se previše vjeruje i nikad se ne razmišlja unaprijed o nekim preventivnim mjerama koje bi smanjile njihovu uporabu.«

»Osobno držim da konačno imamo ministra koji ima petlju. Pozdravljam Tolušićev dinamičniji pristup, no prekratko je vrijeme da bismo ocijenili je li to samo neki politički marketing ili iza toga stvarno postoji neka politička volja.«

»Na taj 1% najvećih otpada čak trećina potpora«

»I naša najplodnija tla u istočnoj, zapravo čitavoj Slavoniji kisela su, žedna i jalova! Prekomjernim korištenjem mineralnih gnojiva (među najvećim smo potrošačima u EU po ha) i nerazumnom poljoprivredom mi smo sagorjeli svoje nacionalno blago – humus. U nekim tlima sada imamo tri puta manje humusa nego prije 100 godina. (…) ako ovako nastavimo, po mojoj procjeni, ostalo nam je kapaciteta za svega 60 do 100 žetvi. Nakon toga naša tla će bit posve jalova i neće nas moći prehraniti.«

»To su sve stvari o kojima bi trebao promišljati dobar ministar ili premijer, što će biti s nama i našom djecom za 30, 50 ili 100 godina, a ne o tome hoće li dobiti izbore za dvije, tri ili četiri godine. To sigurno nije nacionalni interes.«

»Mit je kako drugi imaju veće potpore. Hrvatska po hektaru ima veće potpore od prosjeka EU. K tome, malo ljudi zna da i drugi europski poljoprivrednici posluju s gubitkom.«

»Bruxelles određuje okvir, ali svaka država članica unutar njega može novac usmjeriti gdje joj najviše odgovara. No kod nas administracija često ide linijom manjeg otpora i nameće nepotrebna ograničenja pravdajući se kako to Bruxelles traži. A to u mnogim slučajevima uopće nije tako.«

»Više od 97 posto resursa, a tu govorimo o zemljišnom i stočnom fondu, u rukama je naših državljana. I to većinom tvrtki ili OPG-a. To znači da možemo biti ponosni što, za razliku od bankarskog ili drugih sektora, barem tu imamo dobar temelj za suverenost. No žalosno je, a ni tu nas Bruxelles nije usosio, već godinu dana nismo u stanju isplatiti ni milijune kuna koje su naši poljoprivrednici dobili na natječaju za mjeru 4 Programa ruralnog razvoja niti se zna što će biti s tim novcem, a trebali smo već imati i “ohoho” natječaja. Stalo se zbog desetak tvrtki koje su trebale dobiti više od 300 milijuna kuna (…) mali OPG-i, koji čuvaju i ruralni prostor, ispali su iz igre.«

»danas u poljoprivrednom sektoru imamo gotovo polufeudalni sustav. Oko 100 tisuća proizvođača – ugovorno, tržišno ili u smislu skladištenja, nabave repromaterijala i prodaje svoje robe – posve je vezano na velike sustave, od kojih su mnogi pod sumnjivim okolnostima došli do velikih resursa«

»činjenica je da u nas većina ljudi u ekološku poljoprivredu ulazi samo radi većih potpora i siguran sam da dio njih uopće ne proizvodi na ekološki način, pogotovo ne oni koji su u paralelnoj proizvodnji«

»Monsanto je sad njemačka, a ne američka tvrtka i interes njemačke ekonomije u njoj jako je velik. No prerano je govoriti je li u pitanju nekakav manevar koji će GMO-u šire otvoriti vrata, mislim samo da je GMO ogromna opasnost i nešto što Hrvatskoj ne treba.«

»Ne dogodi li se najcrnji scenarij u kojemu idemo prema još svega 60 žetvi i još većem uvozu hrane, pokrenemo li se sada, uz velike ćemo napore povećati proizvodnju za 20-ak posto i smanjiti uvoz za oko 30% hrane, što su dugoročni procesi. Tada ćemo već naveliko koristiti i dronove u poljoprivredi, robote... Dio poljoprivrednika subvencionirat će se samo kako bi u tlu pohranjivali ugljik iz atmosfere i tako umanjivali učinak klimatskih promjena, a dio će njih održavati bioraznolikost, čuvati ptice, pčele, leptire... S više humusa u tlu, cvjetnim trakama i „hotelima“ za korisne kukce, živicama i slično, dokazano je kako se postiže i 15% veći prinos.«


Post je objavljen 02.01.2017. u 12:03 sati.