Pregled posta

Tradicionalna kineska medicina, zasigurno najstariji medicinski sustav koji se još uvijek primjenjuje, prvenstveno proučava način na koji funkcionira živi organizam. Čovjek se promatra kao energetski sklop između neba i zemlje. U svim živim bićima posebnim putevima teče životna energija – Qi. Postoje različiti oblici Qija. Energetski protok u tijelu mora biti slobodan, u protivnom nastaju blokade koje uzrokuju različite oblike bolesti. Upravo činjenica da je Qi bez oblika i nevidljiva, pripadnicima zapadne kulture znatno otežava poimanje tog vida medicine. Zapadna medicina utemeljena je na materijalnom shvaćanju bolesti, za razliku od istočne medicine, tradicionalna kineska medicina, koja se temelji na energetskom poimanju.

Stari su Kinezi vjerovali da životna energija qi kola u nama kroz meridijane koji odgovaraju raznim organima u tijelu. Sila koja pokreće qi je neprekidno kretanje između dva pola yin i yang.

U normalnim okolnostima i kod zdrave osobe, životna sila qi kola ravnomjerno, održavajući ravnotežu između dominantnih elemenata yang i suzdržanih elemenata yin




Jedno od osnovnih načela kineske medicine jest teorija o Yinu i Yangu – sve stvari i pojave u sebi sadrže barem zrno suprotnosti, čineći usprkos tome skladnu cjelinu. Na taj se način razvio cijeli sustav pripadnosti Yinu ili Yangu, uključujući i ljudsko tijelo. Tako su npr. dan, toplina, aktivnost, muškost – Yang, a noć, hladnoća, smirenost, ženstvenost – Yin. U tom se kontekstu i ljudsko tijelo može promatrati kao složena igra suprotnosti koju treba nastojati zadržati u ravnoteži. Ukoliko se ta ravnoteža ozbiljno poremeti, čovjek se razboli. Razvijaju se simptomi koji ukazuju na različite oblike disbalansa Yina i Yanga. Dok god živimo, odvija se zatvoreni proces pretvaranja i prožimanja. U času smrti taj se proces prekida, dolazi do razdvajanja Yina i Yanga i čovjek umire.



Tijekom razvoja kineske medicine učenju je dodan i sustav od pet elemenata: drvo, vatra, zemlja, metal i voda. Tako su svi organi u ljudskom tijelu svrstani ne samo prema Yin-Yangu, već i prema pripadnosti određenom elementu, odnosno funkcionalnom području.

U normalnim okolnostima i kod zdrave osobe, životna sila qi kola ravnomjerno, održavajući ravnotežu između dominantnih elemenata yang i suzdržanih elemenata yin.

Ako se poremeti ravnoteža, tjelesni će sklad biti ugrožen i čovjek se može razboljeti.

Primjenjujući iskustvena znanja stara tisućama godina, terapeut aktivira određene točke na meridijanima i ponovno uspostavlja ravnotežu yin-yang.

Te točke zovu se akupunkturne točke, a aktiviraju se ubodom igle (akupunktura), ili pritiskom prsta (akupresura). Poput ostalih oblika holističke medicine, i u kineskoj se medicini naglašava povezanost tijela, uma i duha, te njihov odnos prema okolišu.

Čovjek se promatra kao biće koje je stvorila priroda i kao takav podložan je prirodnim zakonima. Čovjeka se liječi kao "cjelinu" tj. razumijevanjem svih simptoma i znakova unutar kojih osobe utječu jedna na drugu i međusobno su povezane.



To je i razlog zašto se primjenom ove medicine iscjeljuju i ublažavaju, inače neizlječiva oboljenja. Osnovne metode koje su se razvile u kineskoj medicini obuhvaćaju:

* akupunkturu,
* tui-na terapiju,
* refleksologiju,
* biljnu medicinu

U kineskoj medicini prehrana također predstavlja oblik terapije. Sve namirnice imaju određeno djelovanje, iako je njihov učinak znatno slabiji od učinka ljekovitih biljaka.

Namirnice se dijele prema okusu, temperaturnom djelovanju, pripadnosti određenom funkcionalnom području te količini energije koju sadrže.

Kineska medicina vjeruje da dijetetika ima izvanredno važnu ulogu u prevenciji bolesti, odnosno izvrsna je nadopuna akupunkturi i fitoterapiji. Način prehrane prilagođava se ne samo poremećaju, već i godišnjem dobu.

Mnoge ugledne organizacije, poput Svjetske Zdravstvene Organizacije (World Health Organization) i Nacionalnog Instituta Zdravstva (National Institute of Health), priznaju vrijednost kineske medicine i smatraju ju vrlo efikasnom alternativom suvremenim načinima liječenja.




Tradicionalna Kineska medicina nas uči da svaki organ ima svoju emociju:

Ako primjeti da ima tanušan glas, liječniku je jasno da je pacijentu energija pluća na niskom nivou. Crvene oči mu ukazuju na vatru iz jetre, a žutilo u licu na nedostatak krvi i energije slezene. Ako žena ne može ostati u drugom stanju, procjenjuje se energija lijevog i desnog bubrega.



Prema kineskoj medicini, osnovni uzrok bolesti su emocije, a svaki organ ima svoju emociju. Za pluća se vezuje tuga, za jetru bijes, za bubrege strah, za želudac briga. Svaki organ ima i svoj okus. Pluća vole začinjeno i ljuto, jetra kiselo, slezena slatko, a bubrezi slano. Organi, smatraju kineski liječnici, imaju i svoj energetski pravac.

Bubrezi su u kineskoj medicini jedan od najvažnijih organa jer predstavljaju osnovu jina i janga i jedan su od važnih energetskih centara našeg tijela. Vezani su za koštano-zglobni sistem, sluh i strahove. Liječenjem bubrega utječete na sve ove sisteme.

Jetra je vezana za krv, u njoj se krv skladišti i uglavnom se uvijek tretira kod poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena.U jetri živi vjetar, a on se ponekad očituje u obliku svraba, glavobolje, vrtoglavice. Jedna od najznačajnijih funkcija jetre jest osiguravanje nesmetanog protoka energije kroz naše tijelo, ali i protoka misli. Ako je jetra u harmoniji, ne bi trebalo biti stresa i pritiska. Ljudi sa zdravom jetrom su smireni, vrlo lako donose odluke i dobri su lideri. Ako je jetra u stanju stagnacije, opstrukcije ili u njoj postoji vatra (jedan od sindroma u kineskoj medicini), otežan je protok energije kroz jetru, ali i kroz tijelo, što se manifestira kao niz fizičkih i emocionalnih problema.

Neki od prvih znakova disharmonije jetre vezani s ljutnjom, bijesom, ohološću, ozlojeđenošću, tvrdoglavošću, nasiljem… Ako te emocije nisu iskazane, uz mogućnost promjene, onda one mogu dovesti do depresije ili čestih promjena raspoloženja. Postoji i niz fizičkih simptoma koji ukazuju na disharmoniju jetre. Najčešći simptomi tog sindroma su menstrualni problemi, umor, tenzije, ukočenost tijela, bol ispod rebarnog luka, alergija.

Tijekom višestoljetne primjene, tradicionalna kineska medicina razvila se u jedinstven i integralni medicinski sistem. Zbog visoke efektivnosti i mogućnosti prevencije oboljenja, ravnopravno dijeli mjesto sa zapadnom medicinom u kineskom sistemu zdravstvene zaštite, ali se s velikim uspjehom primjenjuje svuda u svijetu.

Kineska medicina je spoj zajedničke primjene brojnih tehnika i teorijskih postavki čiji su korjeni u drevnoj kineskoj filozofiji – taoizmu. U osnovi ovog učenja je usklađenost čovjeka s prirodom.

– Postoji izreka da je čovjek nalik mikrokozmosu u okviru makrokozmosa, i da su procesi koji se događaju u našem tijelu pod utjecajem istih sila koje vladaju univerzumom. Zato je jako bitno da čovjek uskladi svoj način života, ishrane i ponašanja s prirodom, s godišnjim dobima.


Ravnoteža pet elemenata



Jedno od najvažnijih pravila kineske medicine jest – liječiti uzrok, a ne samo posljedice oboljenja. Zato ponekad ovaj način liječenja zahtjeva vrijeme, ali i potpunu promjenu ranijeg načina života.

Osnovne teorije na kojima je bazirana kineska medicina su: teorija jina i janga, qija i krvi, teorija pet elemenata, sistem meridijana i kolaterala.

Teorija „Pet elemenata“ je škola kineske medicine koja se najviše prakticira u Americi. Liječnici ove škole postavljaju dijagnozu utvrđujući u kojem odnosu se u pacijentovom tijelu nalaze osnovni elementi, zemlja, vatra, voda, zrak i metal. Oni smatraju da se zdravlje vraća ako se ponovo uspostavi ravnoteža ovih elemenata.



Kineski sat koji ne griješi, otkrijte sami koji organ Vam ne radi dobro:




Kineski biološki sat pokazuje intervale po kojima energija cirkulira kroz dijelove našeg tijela, a svaka dva sata u danu najjača je u određenom dijelu. Tada su značajke tog dijela tijela najbolje, i ako postoji neki problem, simptomi će u tom razdoblju biti najizraženiji.

Naše tijelo, osim svima znanih sustava (probavnog, živčanog, krvožilnog, limfnog…) sadrži i energetski sustav meridijana.

Meridijani su kanali, poput krvnih žila, kojima prolazi životna energija (prana, chi, qi..) i pri tom utječe na pravilan rad čitavog tijela i razmjenu tvari u njemu. Glavnih meridijana ima 12 i svaki pripada pojedinom organu prema kojem nosi ime i koji određuje njegove funkcije. To su meridijan pluća, debelog crijeva, želuca, slezene, srca, tankog crijeva, mokraćnog mjehura, bubrega, osrčja, trostrukog grijača, žučnog mjehura i jetre.

Prema teoriji yin/yang, meridijani se dijele u 6 parova – 6 yin i 6 yang meridijana.

Yin meridijani obuhvaćaju pune organe koji vrše funkcije prikupljanja, čuvanja i prerade hrane/tvari i energije u organizmu: pluća, slezena, srce, bubrezi, srčani predio i jetra.

U yang meridijane spadaju šuplji organi čija je funkcija razmjena, izlučivanje (tvari, energije ): debelo crijevo, želudac, tanko crijevo, mokraćni mjehur, trostruki grijač i žučni mjehur.

Po pravilima kineske medicine i po zakonu ritma, svaki meridijan koji odgovara određenim organima i tjelesnim funkcijama, u ciklusu od 24 sata radi “punim snagom” i to 2 sata, dok 12 sati kasnije, također za vrijeme od 2 sata – se odmara tj. ima najniži stupanj aktivnosti.

Liječnik u kineskoj medicini će prvo pitati pacijenta u koje doba dana se pojavljuju simptomi neke bolesti ili poremećaja u tijelu. Po tome će znati u kojem dijelu tijela je problem, odnosno energija cirkulira otežano ili gdje je previše energije, što također nije dobro.

Nije loše pratiti biološki sat i zapisivati u koje doba dana se pojavljuju tegobe, poput umora, bolova i slično. Također, dobro je zabilježiti i vrijeme u kojem imate najviše energije i kada se budite tijekom noći – i to ukazuje na problem s određenim dijelom tijela.

Vrijeme maksimalne funkcije

Od 1 do 3 h JETRA: (detoksifikacija, mišići i oči)
Od 3 do 5 h PLUĆA (koža)
Od 5 do 7 h DEBELO CRIJEVO (asimilacija, eliminacija, koža)
Od 7 do 9 h ŽELUDAC (limfa, hrana i probava)
Od 9 do 11 h SLEZENA, GUŠTERAČA (limfa, hrana i probava)
Od 11 do 13 h SRCE (arterije, cirkulacija krvi)
Od 13 do 15 h TANKO CRIJEVO (probava, asimilacija, arterije)
Od 15 do 17 h MJEHUR (kosti, zubi, eliminacija, čišćenje)
Od 17 do 19 h BUBREZI (kosti, zubi, uši, filtracija, eliminacija)
Od 19 do 21 h SRČANI OMOTAČ (stezanje krvnih žila)
Od 21 do 23 h TROSTRUKI GRIJAČ (termoregulacija)
Od 23 do 1 h ŽUČ (probava, mišići, oči)

Vrijeme minimalne funkcije ili odmora

Od 1 do 3 h TANKO CRIJEVO (probava, asimilacija, arterije)
Od 3 do 5 h MJEHUR (kosti, zubi, eliminacija, čišćenje)
Od 5 do 7 h BUBREZI (kosti, zubi, uši, filtracija, eliminacija)
Od 7 do 9 h SRČANI OMOTAČ (stezanje krvnih žila)
Od 9 do 11 h TROSTRUKI GRIJAČ (termoregulacija)
Od 11 do 13 h ŽUČ (probava, mišići, oči)
Od 13 do 15 h JETRA (detoksifikacija, mišići, oči)
Od 15 do 17 h PLUĆA (koža)
Od 17 do 19 h DEBELO CRIJEVO (asimilacija, eliminacija, koža)
Od 19 do 21 h ŽELUDAC (limfa, hrana, probava)
Od 21 do 23 h SLEZENA, GUŠTERAČA (limfa, hrana, probava)
Od 23 do 1 h SRCE (arterije, cirkulacija krvi)

Kada je jedan organ na svom vrhuncu energije, onaj na suprotnoj strani biološkog sata (12 sati razlike) nalazi se na najnižem energetskom nivou.

Primjerice, između jedan i tri sata jetra dostiže svoj vrhunac, a tanko crijevo je na najnižoj razini energije.

Zato, ako jedemo kasno noću, hrana se ne apsorbira dobro u tankom crijevu, znači, treba izbjegavati neke aktivnosti u vrijeme kad je energija organa uključenog u tu aktivnost najniža.

U vrijeme maksimalne aktivnosti sve su značajke ubrzane. Ako postoje bolesti viška energije koji opterećuju dotični organski sustav, oni u to vrijeme pokazuju najjače simptome i to je vrijeme pogodno da se uzimaju sredstva za smanjenje suvišne energije.

Ako naprotiv dotični organi u to maksimalno vrijeme pokazuju slabost treba ih jačati.

Prirodna medicina raspolaže sa mnoštvom sredstava kojima se može intervenirati i u slučaju viška, kao i manjka energije bilo akupunkturom, homeopatijom, ljekovitim biljem, kao i drugim sredstvima.




Post je objavljen 27.12.2016. u 19:12 sati.