Boris Postnikov: Neprijateljska propaganda: Priznanje za zaborav
"To se zove brza reakcija institucija, tako se sankcionira poziv na linč, za to smo se borili: tek što je Ivana Šojat sa stranica Hrvatskog tjednika sugerirala progon probranih umjetnika, oglasio se Ured predsjednice. Raspojasana književnica hitno je pozvana u Zagreb na dodjelu najviših državnih priznanja, gdje je za nju ovom prilikom bio rezerviran Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, odlikovanje ‘za osobite zasluge za kulturu i njeno promicanje u Republici Hrvatskoj i u svijetu’."
"Sada opet – barem dok autorici ne popuste živci, pa iznova krene na Jugoslavene – možete mirno čitati njene knjige u izdanju najuglednijeg hrvatskog nakladnika, možete joj dodjeljivati utjecajne nagrade, možete je pozivati na literarne večeri i možete ignorirati ona dva-tri književnokritička glasa koja imaju nezgodnu naviku da brkaju umjetnost i politiku. Takvi su, inače, još prije šest godina javno podcrtavali revizionističke tendencije razvikanog romana ‘Unterstadt’: ali neka i njih, nema veze, nije nužno da se baš svi slažu. Kontroverze ionako podižu tiražu. A marketing je, znate, u kulturi bog. Sada, evo, znate i tko je u kulturi batina."
Boris Dežulović: Balada o agresoru i žrtvi
"Nije, najzad, Šerbedžija, već su Olujić i Mišetić gradili takvu pravnu državu Hrvatsku u kojoj će prije niti dvije godine – jutro nakon što je novoizabrana predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović braniteljima u šatoru u Savskoj obećala kako ‘nitko više Domovinski rat neće nazivati građanskim’ – Ustavni sud Republike Hrvatske poništiti presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku, s obrazloženjem kako je ‘do 8. listopada 1991. rat u Hrvatskoj bio građanski, a tek nakon tog datuma međunarodni sukob, jer je tog dana stupila na snagu odluka Hrvatskog sabora o prekidu svih veza s bivšom državom’, pa se ‘za zločine počinjene do 8. listopada 1991. ne mogu iz Ženevske konvencije primjenjivati kriteriji međunarodnog sukoba, nego kriteriji građanskog rata’.
Prije Rade Šerbedžije, kako vidite, to bi jednostavno pitanje – tko je 1991. bio agresor, a tko žrtva – valjalo postaviti Tuđmanovim državnim odvjetnicima i ministrima pravosuđa, ali i kompletnom trenutačnom sastavu Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ili je, naime, rat 1991. započeo agresijom Srbije i Jugoslavenske narodne armije na Hrvatsku, ili smo i mi i Rade Šerbedžija cijelo vrijeme bili u zabludi, a The Pitanje bilo zapravo trik-pitanje obrane digniteta Domovinskog rata i njegovih heroja, na koje točan odgovor zapravo glasi:
‘Ja se zovem Vićenco Ušljebrka, imam dvadeset tri godine i studiram turistički menadžment. Živim s roditeljima, imam dvije sestre, u slobodno vrijeme na PlayStationu igram Fifu 17 i mislim da je do 8. listopada 1991. rat u Hrvatskoj bio građanski, a tek nakon tog datuma međunarodni sukob, jer je tog dana stupila na snagu odluka Hrvatskog sabora o prekidu svih veza s bivšom državom, pa se srpska pobuna u Hrvatskoj mora gledati kao građanski rat u Republici Hrvatskoj, i kao takva nikako ne može biti tretirana niti kao rat, niti kao oružani sukob, niti kao okupacija, hvala.’"