Marketing
MOZAIČNA PRIČA
Za vrijeme svojeg zadnjeg boravka u Pagu, povodom Blagdana Svih svetih čitajući jutarnje vijesti na raznim internatskim portalima, mater mi je uputila jedno pitanje koje me iznenadilo i zaintegriralo:
-Kako to da ti nisi bi slikat u škulu ovoga dečka ca cini mozaik?
-Ma ki dečko cini mozaik?
-Odi gori u sridnju škulu, pa ćeš vidit.
Odmah sam se ostavio laptopa, uzeo fotoaparat i otišao da pogledam i da se uvjerim u ono što mi je mater priopćila. Dva sam dana šetao po školskom dvorištu, a nisam zamjetio da se pred ulaznim vratima srednje škole stvara umjetničko djelo koje će mnoge posjetioce škole ostaviti bez daha. Jedino mi je žao što nisam uspio fotografirati autora u njegovom radu, koji je tada poprimao završne konture, niti sam upamtio ime mladog autora kojem je po navodima moje majke ovo diplomski rad.
Tri posta na ovom blogu su na izravan ili neizravan način govorila o mozaiku. Jedan koji je predstavljen u fotovremeplovu od 6.05.2016. kada sam predstavio mozaik, kojeg nažalost više nema radi ljudske gluposti.
Druga dva posta a vezano za istog autora mozaika dovela su do toga da su mi neki prijatelji skinuli pozdrav doživljavajući to kao moj izravni napad na Antu Zemljara. Tko je temeljito pročitao ta dva posta koji je prvi objavljen 25.08.2012. a sljedeći 20.11.2012., vidjeti će na koji način sam složio tu mozaičnu priču bez imalo ideoloških predznaka. Još uvijek sam spreman uči u polemiku vezane za ove tekstove ali ne odustajem od svoje rečenice u prvom postu objavljenom 25.08.2012.:"Priznavajući Vaš stvaralački rad i kroz pisanu riječ i kroz mozaike. Pažani moraju biti uz Vas zbog: "Mozaika", zbog "Ulice Propuha", zbog "Monografije o Pagu", zbog Vaših mozaika kojeg niti jednog niste poklonili svojem gradu, ali nikako zbog "Harona i sudbina".
Ovako su kao uspomena na paškog autora mozaika Antu Zemljara ostale tri knjige koje na svojim naslovnicama prikazuju Zemljarove mozaike, a to su redom knjige: "Mozaik" izdana 1975.g. preko cijele knjige se vidi mozaik urađen po Ruićevom crtanom slikom grada Paga iz XVI st. Oni koji su imali tu sreću vidjeti u živo taj mozaik u kući Ante Zemljara mogli su uživati u prikazu grada Paga jednom drugom slikarskom tehnikom.
Sljedeća knjiga je "Večernji razgovori (1995. – 2000)" koje je vodio naš paški novinar Ivo Palčić sa Antom Zemljarom, izdana 2001.g. Na naslovnici te knjige je mozaik "Crveno i crno", mozaik , kombinacija kamena i stakla koju posjeduje dr. Radmila Tomin iz Beograda.
I u konačnici knjiga "Kvarnerski Poliptih", koja je izadana 2004. godine i koja je izazvala toliko kontraverzi na ovom blogu, nalaze se dvije fotografije mozaika, na naslovnici mozaik "Jedra" iz 2002. godine, te na mozaik "Konjic" iz 1980. godine.
Nadam se da ovaj mladi autor mozaika nije bio vođen ideološkim motivima kako bi uradio mozaik, radeći nešto dobro za svoju školu, pa u konačnici i za Grad za kojeg je uradio svoje djelo. To ne znači da on ideološki nije opredjeljen, jer veliki Krleža je kazao: "Tko nije lijevo ili desno, uvijek je na početak", nego da ga ideološka opredjeljenost ne sputava u njegovom stvaralaštvu. Kako je grad Pag uvijek bio avangarda određenih kretanja u društvu, možda ovaj mladi umjetnik pokrene školu ili koloniju stvaraoca mozaika na Paga kao novi doprinos kulturnoj sveukupnosti grada Paga.
Preporučam svima koju se upuste u šetnji prema Bašaci da navrate do srednje škole i pogledaju mozaik, ne žaleći uraditi stepenice koje su jedina barijera za uživati u ovom djelu.
Za kraj samo nekoliko riječi o mozaiku.
Za mozaike znamo još od Bizantskog doba. Znamo de je to vid slikarske tehnike, koja se izvodi slaganjem raznobojnih kockica kamena, stakla ili glazirane keramike.
Mozaik se počinje raditi nakon što se na karton prenese skica, koja je u načelu bez sitnih detalja koji se autoru prepuštaju na volju, nakon toga se kockice počinju slagati do konačnog izgleda mozaika. Mozaici mogu biti različitih oblika i različitih veličina. Mozaike danas pronalazimo kao slike uokvirene na zidu, kao velike cjeline koje uljepšavaju interijere značajnih objekata kao što su crkve ili neki drugi značajni objekti. Sretni smo da naša domovina posjeduje mozaike velikog značenja kao što su mozaici u Eufrazijevoj bazilici u Poreču, koja čuva podne i zidne mozaike još iz V.st.. To je objekt koji je pod zaštitom UNESC-a upravo radi svojih očuvanih i impresivnih mozaika.
Post je objavljen 08.12.2016. u 11:16 sati.