Marketing
GORANSKA EKOLOŠKA INICIJATIVA KROZ 11 TEMA IZN0SI MIŠLJENJE DA JE NAREDBA O SUZBIJANJU POTKORNJAKA NEPROVEDIVA
INICIJATIVA TRAŽI PODRŠKU ŽUPANA KOMADINE
A U SVOM MIŠLJENJU IZNOSI PRIJEDLOGE RIJEŠENJA
Goranska Ekološka Inicijativa obratila se otvorenim pismom dipl. ing Zlatku Komadini županu
Primorsko goranske županije radi suzbijanja šumskog štetoćine potkornjaka jer smatraju da je Naredba iz NN 136/16 prvo, neprovediva a drugo, da će generirati nove probleme.
Objavljujem i OTVORENO PISMO županu Komadini i MIŠLJENJE GORANSKO EKOLOŠKE INICIJATIVE.
Goranska Ekološka Inicijativa sa sjedištem u Čabru u Gorskom Kotaru u sažetku kroz 11 TEMA iznosi MIŠLJENJE zbog čega smatra da je NAREDBA O PODUZIMAANJU MJERA ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA ŠTETNOG ORGANIZMA Ips typographus (L.) - osmerozubni smrekov pisar – podkornjak u praksi neprovediva te da neće dovesti do riješenja u goranskim šumama.Inicijativa iznosi svoja prijedloge kako ddoći do riješenja
Zbog toga nije realno očekivati da će navedena služba u 30 dana uspjeti isprocesuirati i zaprimiti sve zahtjeve vezane za popis čestica priložen Naredbi. Nastavno, čak i da se zaprime svi zahtjevi, apsolutno je
nemoguće očekivati od Savjetodavne službe da u dovoljno brzom vremenskom roku obavi i doznaku na terenu kako bi na vrijeme mogli otpočeti svi potrebni radovi na terenu. Smatramo da će posljedice biti velika
dugotrajna zakašnjenja s radovima na područjima u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
PITANJE PODKAPACITIRANOSTI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE:
Naredba podrazumijeva uspostavu privremenog upravljanja na pojedinim katastarskim česticama u zaraženome području od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, ukoliko je riječ o područjima s nesređenim imovinsko – pravnim odnosima, te u slučaju da je vlasnik odsutan ili nepoznatog boravišta, što smatramo ispravnim. Ali isto tako smatramo i da navedena tijela lokalne samouprave nisu ustrojena za ovaj zadatak, te nije realno očekivati da će ga provesti brzo i efikasno, a osobito ne dovoljno brzo da se pravovremeno otpočnu radovi nužni za saniranje štete od potkornjaka.
Samom Naredbom (a niti jednim drugim pratećim dokumentom) navedenim organima lokalne samouprave ne daju se neophodna uputstva, pomoć niti im se osiguravaju dodatni resursi (ljudstvo, financije, stručna pomoć...) koja bi im omogućila da se brzo i efikasno ustroje i poduzmu tražene mjere. Smatramo da će posljedice ovoga biti daljnja dugotrajna kašnjenja s radovima na zaraženim područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik odsutan ili je nepoznatog boravišta.
PITANJE NEJASNOĆA: Članak VI Naredbe nejasno je napisan u veoma važnom segmentu „Obveznici su dužni sanirati i obnoviti površine na kojima su provedene mjere (...) u roku dvije vegetacijske sezone nakon
provedenih mjera.“ Naime, u slučaju uspostave privremenog upravljanja od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, nije jasno definirano je li u ovom slučaju „obveznik“ i dalje jedinica lokalne samouprave ili se dužnost obnove i sanacije prebacuje na
nekog drugog (vlasnika, suvlasnike itd). Smatramo da bi ovaj članak morao biti jasnije i nedvosmisleno napisan na način da se sanacija i obnova,najvažniji segment ove naredbe, sigurno i obvezno provede, te da se nad provedbom iste mjere vrši striktan nadzor. Smatramo da je sanacija i obnova šumskog fonda nužna i neizostavna mjera i da mora biti striktnije ijasnije propisana.
PITANJE NEINFORMIRANOSTI: obavijest o objavi naredbe izašla je u Narodnim novinama broj 103/16 u digitalnom i tiskanom obliku međutim sve ostale detaljne informacije o postupcima u provođenju Naredbe nalaze su na raznim digitalnim medijima koji su teško dostupni starijoj populaciji koja se nalazi na području na koju se odnosi Naredba.Savjetodavna služba trebala je dati detaljne informacije o akcijama i načinima provođenja Naredbe široj javnosti, što još nije učinjeno.
PITANJE NADZORA: Zbog premalog broja zaposlenika u Savjetodavnoj službi nemoguće je nadzirati rad u privatnim šumama. Samom Naredbom i nijednim pratećim dokumentom nije propisano tijelo ili pravna osoba koja će vršiti terenski nadzor nad provedbom Naredbe. Osim što će zbog navedenog biti nemoguće utvrditi opseg provedbe Naredbe i uspješnost borbe protiv potkornjaka, ovim je omogućeno da se bez ičijeg znanja,
sankcija ili korekcije ona izvodi. To smatramo neprihvatljivim zbog niza mogućih anomalija u provođenju Naredbe na terenu, kao što su:
a) nepoštivanje direktiva iz Priloga II i neodgovorno i neprofesionalno ponašanje pri radovima u šumi od strane djelatnika i kooperanata Hrvatskih šuma d.o.o. ili drugih izvođača radova, koje će za posljedicu imati ozbiljno oštećivanje i veliku štetu u cijelom šumskom ekosustavu (sustavno uništavanje mladica i zdravih mladih stabala nezaraženih vrsta, otvaranje nepotrebnih šumskih puteva i vlaka, nepropisno skladištenje trupaca i zbrinjavanje drvnog otpada koje će pogodovati širenju potkornjaka, te ostala kršenja postupaka propisanih u Prilogu II Naredbe;
b) nepoštivanje i/li neprovođenje same Naredbe od strane vlasnika k.č.
(šumoposjednika);
c) nepoštivanje i neprovođenje same Naredbe od strane lokalne samouprave ovlaštene da provodi Naredbu na zaraženim područjima područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik
odsutan ili nepoznatog boravišta;
d) nepoštivanje i/li neprovođenje stavka VI Naredbe koji se odnosi na sanaciju i obnovu površina nakon provedenih radova. Smatramo da će ovaj ozbiljan nedostatak Naredbe omogućiti nesavjesno,
nestručno i neprofesionalno ponašanje pri provođenju nužnih radova zasuzbijanje potkornjaka što će za posljedicu imati nepotrebnu devastaciju i uništavanje zdravih stabala; veliko kašnjenje u provedbi Naredbe koje se neće moći kontrolirati i eventualno potaknuti, te kašnjenje ili potpuni izostanak sanacije i obnove površina na kojima su provedeni radovi i obnovu šumskog fonda. Sve ove posljedice bile bi katastrofalne za okoliš.
PITANJE PREKOMJERNE SJEČE: Naredbom se omogućuje sječa velike mase zaraženih stabala, a uz njih, prema pravilima struke, i sječa velike mase nezaraženih stabala u blizini zaraženog područja kako bi se
prekinulo širenje potkornjaka i osiguralo okolna, nezaražena područja. Uz to, bit će posječena, oštećena ili uklonjena velika masa stabala koja nisu ugrožena potkornjakom (bjelogorica) a koja je nužno ukloniti zbog
provedbe radova, izgradnje dodatnih vlaka, puteva i omogućavanja prohodnosti šuma. Tu se radi o vrlo velikom zahvatu koji će rezultirati totalnom sanitarnom sječom velikog opsega za koju nema objavljenih jasnih projekcija niti relevantnih podataka od strane stručnih i znanstvenih institucija. Iz navedenog je lako zaključiti da je nemoguće izraditi održivi plan gospodarenja šumama i eksploatacije zdravog drveta s područja Gorskog
kotara dok se ne sagleda opseg štete, ne naprave projekcije i, općenito, situacija s potkornjakom ne stavi pod kontrolu. Stoga smatramo da bi Naredba između ostalog trebala sadržavati odredbu kojom će se kontrolirati (zabraniti) sječa svih korisnih etata izuzev u svrhu borbe protiv potkornjaka i ostale sanitarne sječe kako bi se zaštitila sva nezaražena područja i sačuvala šuma do ponovne uspostave normalnog stanja u
ekosustavu na području cijelog Gorskog kotara, a i šire.
PITANJE NESREĐENIH ZEMLJIŠNIH KNJIGA: Veliki problem predstavlja nepodudarnost podataka iz katastra i gruntovnice što dodatno usporava doznačavanje zaraženih stabala, obzirom da Savjetodavna služba uz podnošenje zahtjeva za doznaku zahtijeva i dostavljanje izvoda iz katastra
iako to nigdje u Naredbi nije navedeno. Budući da u katastru nisu provedene promjene katastarskih čestica još iz 2011 god., a doznaka stabala izvodi se po podacima iz katastra, nekim vlasnicima nemoguće je
dostaviti potrebne isprave za doznaku Savjetodavnoj službi.Zbog problema birokracije privatni vlasnik koji nema riješene imovinsko pravne odnose nije u mogućnosti izvršiti sanaciju, te će se na njegovoj
čestici uspostaviti sekvestracija, što on ne može spriječiti unatoč želji da sam obavi potrebne radove sanacije. Treća će osoba prema Naredbi ostvariti prava na sredstva naknade za općekorisne funkcije šume
sukladno popisu za radove doznake, sanacije i obnove šumskih sastojina te će se naplatiti iz sredstava prodaje posječene drve mase, a ostatak sredstva (ukoliko se uopće ostvari) uplatit će se na račun tijela koje je
uspostavilo privremeno upravljanje, što otvara mogućnosti dodatnih manipulacija (sa cijenama).
PITANJE DEFINICIJE POJMA PRIVREMENOG UPRAVLJANJA:
Naredbom nije jasno definiran opseg i vrijeme trajanja „privremenog upravljanja“, kao niti vrijeme trajanja upisa u upis šumposjednika na što privremeni upravitelj, prema Naredbi, ima pravo kako bi ostvario pravo na
sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma. Smatramo da bi trajanje „privremenog upravljanja“ (koje podržavamo) trebalo biti Naredbom jasno definirano, odnosno da se tekstom Naredbe mora definirati završetak „privremenog upravljanja“ kao i mogućnost obustave „privremenog upravljanja“ ako suvlasnici u međuvremenu riješe imovinsko – pravne odnose ili se pojavi odsutni vlasnik. Smatramo da bi se time zaštitilo
privatno vlasništvo, ali i omogućilo prebacivanje odgovornosti i obveze provedbe Naredbe na vlasnike i uštedjelo na angažmanu i sredstvima lokalnih samouprava koje bi se mogle koncentrirati na provedbu Naredbe na drugim lokacijama. Svi vlasnici katastarskih čestica navedenih u Naredbi trebali bi se
izjednačiti s pravima šumoposjednika upisanih u Registar šumoposjednika obzirom da su i u obvezama izjednačeni s njima. Naime, vrlo veliki broj čestica koje su obuhvaćene naredbom vode se kao livade i pašnjaci, oranice ili neka druga kultura koja nije šuma. Taj problem postoji i ne rješava se već dugi niz godina, još od vremena SFRJ. Međutim, obzirom da se sve te čestice vode u gospodarskoj osnovi gospodarenja šumom i obzirom da one u naravi predstavljaju šumu i njihovi vlasnici bi trebali biti izjednačeni s pravima vlasnika čije se čestice vode kao šuma.
PITANJE KADROVSKE PODKAPACITIRANSTI: Naredba sama po sebi stvara određen pravni okvir, ali ne sagledava dovoljno realno situaciju na terenu koja je nažalost takva da su mogućnosti praktične provedbe Naredbe vrlo male. Potrebno je imati u vidu da je zahvaćeno područje i opseg potrebnih radova ekstremno velik. Nasuprot tome, stanovništvo Gorskog kotara pretežno je staro i u vrlo malom broju osposobljeno, certificirano i opremljeno (te u lošoj financijskoj situaciji) da samo provodi potrebne radove. Isto tako Hrvatske šume d.o.o. oslabljene su mjerama restrukturiranja i imaju manjak radne snage, a čak i strane i domaće privatne tvrtke imaju problema sa zapošljavanjem dovoljnog broja radnika s obzirom na slabu naseljenost i demografsku sliku Gorskog kotara. Hrvatske šume d.o.o. nema dovoljan broj zaposlenika u proizvodnji koji bi morali raditi na sanaciji šteta od podkornjaka. Isto tako, nema (dovoljno) lugara koji rade poslove čuvanja šumskog tj. životinjskog i biljnog svijeta iako je to propisano u Zakonu o šumama. U nedostatku istih mogla bi nastati veća šteta nego korist šumi, jer smo već sada svjedoci velikog uništavanja mladica i stabala koji su se našli na putu izvlačenja zaraženih stabala. Smatramo da je ovo velika prepreka provedbi Naredbe i da ona (ili neki prateći dokument) mora sadržavati odgovor na opisanu situaciju kako bi se potrebni radovi mogli ne samo formalno odraditi, već i provesti u zadovoljavajućim rokovima i na zadovoljavajući način. Zbog veličine područja zaraženog podkornjakom smatramo da treba aktivno uključiti i lokalno stanovništvo u suzbijanje najezde podkornjaka. Dio lokalnog stanovništva vičan je radu u šumama, a preostale treba besplatno poučiti za siguran rad u šumi (kao što je uspješno napravljeno u Republici Sloveniji). Također, smatramo da bi lokalna uprava i samouprava morala otvoriti javne radove na sanaciji štete od podkornjaka, te osigurati sredstva za obuku sigurnog rada u šumama po uzoru na druge države koje se bore s problemom podkornjaka.
PITANJE LEGALNOSTI: Naredbu treba sagledati i sa aspekta veoma upitne zakonitosti s obzirom da je donesena temeljem članka 50. točka 7. Zakona o biljnom zdravstvu ( NN 75/05 i 55/11), a u svezi s člankom 38.Zakona o šumama (NN 140/05 – 94/14) te budući da u istome stoji da u šumama šumoposjednika praćenje zdravstvenog stanja obavlja Šumarska savjetodavna služba, a naređivanje mjera za suzbijanja štetnih organizamaŠumarski institut Jastrebarsko. Osim toga, smatramo da postoji i opravdana sumnja u ustavnost Naredbe, zbog vremenski neograničenog i nenadziranog zahvata u privatno vlasništvo.
PITANJE LEGITIMNOSTI: Naredba je donesena bez ikakvog konzultativnog procesa (sa stručnom, zainteresiranom i najširom javnosti).Isto tako nije ni predstavljena niti protumačena na terenu, čime su
neispoštovani svi demokratski standardi kojima težimo.
ZAKLJUČAK:
Slijedom gore navedenih razloga smatramo da je potrebno hitno poduzeti sljedeće korake:
1. omogućiti reviziju Naredbe u suradnji s ljudima na terenu kroz niz javnih rasprava, kako bi se izradio u praksi provediv i, što je najvažnije, za okoliš i održivi razvoj prihvatljiv dokument;
2. odmah staviti u razmatranje mogućnosti provedbe javnih radova na područjima lokalnih samouprava odnosno katastarskih općina obuhvaćenih Naredbom.
Ove korake predlažemo isključivo motivirani željom da se intencija Naredbe – brzo i efikasno rješavanje situacije s potkornjakom kroz ekspeditivno provođenje radova čišćenja, sanacije i obnove zaraženih područja – što skorije i što efikasnije realizira na terenu.
Za Goransku Ekološku Inicijativu
Anita Pintar, koordinatorica
U Čabru, 03. prosinca 2016.
Post je objavljen 05.12.2016. u 13:55 sati.