Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/zadihana

Marketing

Kako si, Marina?




Ime mi je skupo i slano.

(ja)


Kao vino, vrtjelo mi se glavom, tijelom, možda čak
i onom G točkom na koju uglavnom zaboravljam
pa se u trvenjima sa životom poskliznem na njezinu
jalovost kao na žrtveniku.

Čekaj, sjediš s rodbinom, guliš sedamdesetu cigaretu, vi se
naprosto volite, ovo ti je na mene, ovo ti je od nje, mi smo
tako fino prokrvljenošću povezani da sve to moram zaliti
još jednom čašom nečega što ću navečer ubijati alkoholom.
Bez vas, s njima, kada zažmirite, kada ne budete vidjeli ništa
osim lampe na noćnom ormariću.

Damu se ne pita, samo sam, dakle, nepomično sjedila,
nisam trčala za kinderima iako mi je slatko došla
neka komadina torte i nećakinja u njedrima crvena
poput višnje na vrhu kalorijske bombe. Ne, nemam dečka,
zaručnika se kaže, molim lijepo, znam, jajnici mi
baš i nisu prijatelji posljednjih godina i maternica mi odnedavno
maše smrtnom presudom, je li to dovoljno opravdanje,
ne, što je to prema nepoznavanju obrade ovoga slatkog
majka-žena-kraljica čuda od bezbroj katova, bravo, strina,
jednako sam toliko dosad popušila cigareta u tvojoj sterilnoj
dnevnoj sobi pa mislim da mi je i slabo, evo,
skupit ću se pored radijatora za niskotlakaše i udavače,
zimogrozna me ljubav i dalje grije, da, nasmijat ćemo se
kao da smo vješto duhoviti, i strine i stričevi i horoskopi
i ja, dobri su to geni, ne bismo ti nikada dali te godine.

U glavi kuršlus. Dodajmo mu note, dodajmo mu i pamćenje,
ne znam što smo ono pričali, samo sam
šutjela i vrtjela nogu preko noge kao Sharon Stone,
samo što nisam baš seksi, valjda nemam njezine
pokrete ni kosu, ali nekako sam im izmigoljila dok su me
prali rifovi i ispjevavali postadolescentski hrvatskotragedijski
memoari pa sam i dalje živjela brže. Pomalo.

Dala bih si i više, godina i kolača, samo nisam bogznašto
produktivna, dovoljno raširena ni pristupačna, mašta mi je
ostala utopljena u onih nekoliko katova torte kao da je
dosadna ocvala muha. A preferiram crne, slane i ljute,
zaboravila sam im priznati, sjetila sam se toga
pri povratku dok sam vraćala nećakinju vlasnicima te se
doklatila u svoj dvorišni stan kako bih poslušala
novi album benda neke stare, neslane mladosti.

"Kao vino", nasmijala sam se još jednom nešto kasnije
udarivši pritom glasnoćom zvučnika i G točku
i mačku. Sve do kostiju.


______________________


Remove your heart, it's only good for bleeding
Bleeding through your fragile skin
And remove your thought, 'cause it's only for deceiving
Deceiving thoughts destroy within








Post je objavljen 25.11.2016. u 19:50 sati.