Poslovnu karijeru počeo u Rusiji u gdje je u dvadesetak godina izgradio više od dva milijuna kvadrata poslovnih i stambenih prostora. Kao i u kasnijoj međunarodnoj karijeri, Gljadelkin se i u Rusiji držao podalje od medija pa je njegov poslovni put do prvog milijuna prekriven velom tajnosti. Iz rijetkih napisa u ruskim medijima razvidno je da je neko vrijeme bio čelnik državne agencije za nekretnine zadužene za kontrolu kvalitete nekretnina u gradnji. Spominje se i skandal prilikom gradnje stambenog kompleksa Severna Park u Moskvi koji je trebao biti dovršen 2003., ali je gradnja godinama kasnila, zbog čega su se investitori žalili predsjedniku i vladi.
U Hrvatsku je došao 2004. i osnovao tvrtku Titan građenje kojom se ubacio u tada rastući građevinski biznis. Najveći projekt bio mu je stambeno-poslovna zgrada na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, površine 14.760 četvornih metara. Tvrtku je 2011. prodao svojem sunarodnjaku Konstantinu Edelu i njegovim partnerima Grigoriju Edelu i Olegu Sološčanskom.
Lanjskim preuzimanjem Instituta IGH Gljadelkin je najavio snažniji poslovni zamah u Hrvatskoj. Najveća hrvatska projektantska i konzultantska tvrtka u građevinarstvu zbog prezaduženosti završila je 2013. u predstečajnoj nagodbi. Kompanija je u razdoblju procvata građevinskog sektora 2000-ih pod vodstvom pokojnog Jure Radića i uz financijsku podršku Zagrebačke banke ušla u brojne nekretninske projekte čija je realizacija zaustavljena zbog dugotrajne recesije. Pritisnut dugom od 1,88 milijardi kuna, IGH je 2013. pokrenuo predstečajnu nagodbu koja je, uz prodaju nekretninskih projekata i povratak na osnovno poslovanje (projektiranje, nadzor i ispitivanje materijala), predviđala i pronalazak strateškog partnera sa svježim kapitalom. Na poziv za dokapitalizaciju javio se (kao i slučaju Kupara) jedino Sergej Gljadelkin koji je uložio 58 milijuna kuna i
postao većinski vlasnik s vlasničkim udjelom od 51,3 posto nekretnine
Post je objavljen 23.11.2016. u 18:10 sati.