Marketing
SIROMAŠTVO I SOCIJALNA ISKLJUČENOST U HRVATSKOJ
REGIONALNI DISPARITETI
Državni zavod za statistiku u suradnji sa Svjetskom bankom proveo je projekt pod imenom „Mapiranje i procjena geografske raspodjele rizika od siromaštva i socijalne isključenosti za mala područja RH“ čiji su podaci prezentirani novinarima 17. listopada – na Svjetski dan siromaštva kojeg je proglasila 1993. Glavna Skupština UN-a. Podaci o siromaštvu su rađeni prema podacima iz 2011. godine, iz razloga što je tada proveden popis stanovništva, rekao je ravnatelj Držaavnog Zavoda za statistiku dipl oec.Marko Krištof koji je prezentirao podatke. Inicijativa je Europske komisije i Svjetske banke da se istraži procjena rizika od siromaštva za niža teritorijalna područja, kao što su teritorijalne razine NUTS 2, NUTS 3 ili niže u svim državama članicama EU-a, odnosno županije, gradovi i općine.
Podaci o socijalnom stanju stanovništva trebaju biti podloga za smanjenje siromaštva, promicanje socijalne uključenosti te poticanje regionalnog razvoja. Nadalje, ovaj projekt pruža kvalitetne statističke podatke koji će pomoći u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova te bi trebao pridonijeti osiguranju učinkovitije raspodjele raspoloživih sredstava namijenjenih za podizanje socijalne razine života stanovništva .Zbog razlika u metodi procjene rezultata, rezultati ovog istraživanja ne mogu se uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu, naprimjer anketom o dohotku stanovništva.
Istraživanje je rađeno prema dvije metode i to prema dohodovnoj i prema potrošnoj metodi.
Fotka
Prema dohodovnoj metodi u RH 2011. procijenjena stopa rizika od siromaštva iznosila je 19,2 % , što znači da se procjenjuje da je 19, 2 % osoba odnosno oko 803 tisuće osoba raspolagalo godišnjim dohotkom koji je niži od 24 000 kuna po jednom kućanstvu. Stope rizika od siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj iznose 20 % ,a u Jadranskoj Hrvatskoj 17,4 %. Po županijama rizik od siromaštva iznosi od 9,8% koliko je to u Zagrebu, Primorsko - goranskoj županiji 11,9 % , Vukovarsko - srijemskoj 31,9 %, Virovitičko podravskoj županiji 33,4 %, do Brodsko –posavske županije gdje je postotak najviši i iznosi 35,9% osoba . U 2011. u RH 19,2% posto osoba imalo ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Općine visoke stope rizika od siromaštva su Kistanje i Voćin sa 75% , te Civljane sa 64 % osoba.
Prema potrošnoj metodi procijenjena stopa rizika od siromaštva u RH 2011. godine bila je 17,1% pa Državni zavod za statistiku procijenjuje da je oko 717 tisuća osoba imalo ekvivalntnu godišnju potrošnju nižu od 23 919 kuna – koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo. Po statističkim regijama stopa rizika od siromaštva u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosila je 19,4 % osoba, a u jadranskoj Hrvatskoj 12,6 % . Procjene siromaštva na razini županija, prema potrošnoj metodi, kretale su se od od 5,9 % koliko je iznosio rizik u Gradu Zagrebu, Primorsko goranske sa 9,1 % , Istarske županije sa 11,9 %, Požeško slavonske sa 32,5 % , Brodsko posavske sa 33,9 % te Karlovačke županije sa 34,3 % gdje je rizik najveći – prema potrošnoj metodi. Najmanje siromašnih ima u Čabru, Rabu i Medulinu.
Izračun prema dohodovnoj metodi temelji se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) Kućanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kućanstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama (jednočlano kućanstvo).
Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivalentnom veličinom kućanstva izračunanom prema modificiranoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Ukupan raspoloživi dohodak kućanstva jest ukupan novčani neto dohodak koji je primilo kućanstvo i svi njegovi članovi tijekom referentnog razdoblja koje je prethodna godina. Ukupan dohodak obuhvaća dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalnog rada, dohodak od imovine, mirovine, socijalne transfere te ostale novčane primitke koje kućanstvo prima od osoba izvan kućanstva.
Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentan dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u kunama.Stopa rizika od siromaštva jest postotak osoba čiji je ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Za teritorijalne razine općina i gradova, koje sadrže manje od 15 000 kućanstava, procjene stopa rizika od siromaštva manje su precizne. Prema podacima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. takvih općina i gradova u Republici Hrvatskoj ima 548. Izvor Državni zavod za statistiku
Gosti, a istovremeno i sudionici prezentacije projekta o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u RH u hotelu Palace 17. listopda 2016. (mzz)
Ante Babić univ. spec. oec
Ante Babić univ. spec. oec zamjenik ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih rekao je da siromaštvo nije statično i da se u posljenjih pet godina (op.a. od 2011-2016) zasigurno mnogo toga promijenilo. Prije neki dan smo obilježili Svjetski dan beskućnika i po podacima koje mi imamo po prihvatnim centrima iz 2015. mi smo imali 391 beskućnika. Nisu obuhvaćeni svi oni koji žive po kampovima po ulicama i što se beskućnika tiče mi smo na samom vrhu, ili dnu, EU. Zakon o socijalnoj skrbi koji je napravilo Ministarstvo socijalne politike i mladih teži tome da doprinose borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti .Potrebne su i određene modifikacije, jer se radi kompleksno, za što treba brinuti cijelo društvo. Vlada RH je 2014. – 2020. izradila Strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. „Siromaštvo nije i ne smije u Republici Hrvatskoj biti sudbina hrvatskog naroda“ – rekao je na kraju Ante Babić iz Ministarstva socijalne politike i mladih
Frank Heemskerk, izvršni direktor u Odboru Svjetske banke i kao takav predstavnik Republike Hrvatske u Svjetskoj banci rekao je da je velika raznolikost društva u RH s o obzirom na središnju , istočnu Hrvatsku, i jadransku Hrvatsku. Rekao je da je jako važna politika i njeno provođenje koja je usmjerena prema nezaposlenima. Dobre se odluke mogu donositi samo na temelju dobrih podataka. Istakao je „ naša je misija iskorijeniti siromaštvo“.
Tomislav Tolušić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU rekao je da je smisao fondova koji su na raspolaganju Hrvatskoj iz EU da dođe do svih područja na kojima postoji potreba.
Osim što utvrđujemo teritorijalnu rasprostranjenost stanovništva u riziku od siromaštva , stvaramo preduvjete za dodatne alokacije iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za obnovu malih i srednjih depriviranih gradova u Hrvatskoj.” Naveo je primjer projekta započetog ove godine od 120 milijuna eura koji su namijenjeni za pet izabranih područja: Knin, Benkovac, Petrinju, Vukovar i Dardu.“ (Margareta Zouhar Zec)
Post je objavljen 18.10.2016. u 15:55 sati.