Kvote za ovu godinu utvrđene su, inače, debelo izvan zadanih rokova, tek u krajem travnja ove godine, a ne koncem listopada, kako to predviđa zakon. Prethodni ministar Mirando Mrsić ostavio je taj posao nasljedniku, no usklađivanje je potrajalo, jer su poslodavci tražili promjenu modela, a gospodarstvenici apelirali da se uvedu kvote za niz djelatnosti za koje posljednjih godina nisu bile odobravane dozvole zbog navodno velikog broja nezaposlenih u službenoj evidenciji HZZ-a. Dva sektora u kojima je negativan stav prema odobravanju kvota resornog ministarstva rada bio najizraženiji, a u kojima su poslodavci i prijavljivali najviše potreba, bili su graditeljstvo i brodogradnja.
U slučaju brodogradnje opravdanje je bilo povezano s činjenicom da najveća brodogradilišta nakon privatizacije prolaze restrukturiranje uz državne potpore te da se u njima broj zaposlenika u petogodišnjem razdoblju praćenja mora smanjiti. No, već za ovu godinu im je bilo odobreno 1500 dozvola, dok je u slučaju građevinskog sektora odobrenje je dano za 500 radnika. Taj je sektor ukupno tražio nekoliko puta više, a nedavno su ponovili svoj zahtjev preko HGK za 2017., u kojoj traže 3000 novih dozvola. Iz ranijih lista zanimljivo je i da se za kulturu odobrava veća kvota za strane radnike nego, primjerice, za prerađivačku industriju, zdravstvo, znanost i obrazovanje ili poljoprivredu. Jedan od sektora u kojima se također očekuje povećan broj zahtjeva
za uvoz radnika je turizam, za koji je lani moglo biti zaposleno njh tek 85 nekretnine Trešnjevka Zagreb
Post je objavljen 27.09.2016. u 10:33 sati.