Marketing
Nešto o svijesti
Opisna stanja svijesti
1. Orijentiranost prema percepciji odnosno vanjskom
2. Refleksija kao orijentiranost prema unutrašnjem
3. Projekcija kao orijentiranost prema unutrašnjem
4. Projektivna orijentiranost prema percepciji odnosno vanjskom
5. Stanje slabe svijesti kao gotova odsutnost bilo kojeg od navedenih stanja
6. Stanje jake svijesti
7. Intuitivno formirana svijest bez potrebe za orijentacijom
O opisnim stanjima svijesti više u nekom od slijedećih postova.
Sadržajna stanja svijesti
Formirana su pomoću elemenata koji svijest čine i svi elementi koji su nekom trenutku formirali svijest čine trenutno stanje svijesti. Svijest elemente crpi iz podsvijesti ili iz neposredne stvarnosti preko percepcije. Sami elementi su zapravo potencijalno bilo što, odnosno sve što postoji kao fizička stvarnost, iskustvo, znanje ili umni apstrakt i bilo koji aspekt svega navedenog može biti element svijesti.
Sadržajna stanja svijesti se izmjenjuju kako se mijenjaju elementi koji svijest čine, a izmjene su fluidne. O eventualnoj brzini promjene ovih stanja nije moguće puno reći, stanja se mogu mijenjati polagano a mogu se promijeniti brzo. Mogu se značajno promijeniti a mogu se mijenjati neznatno i malo. Elementi se ne zadržavaju u svijesti stalno nego samo određeno vrijeme nakon čega prelaze u podsvijest a u isto vrijeme u svijest dolaze novi elementi ili iz podsvijesti ili putem percepcije i na taj način elementi kontinuirano cirkuliraju i izmjenjuju se a tim izmjenama mijenjaju se sadržajna stanja svijesti.
Dakle sadržajno stanje svijesti je ukupnost svih elemenata koji čine svijest u danom trenutku, ti elementi ujedno i formiraju svijet te kontinuirano cirkuliraju i time mijenjaju sadržajna stanja svijesti. Sadržajna stanja svijesti se mijenjaju fluidno i kontinuirano
Model svijesti
Prikazan je na slijedećoj slici:
Svijest je u ovoj ilustraciji prikazana kao nepravilan objekt sa namjerom, razlog tome je što postoji vrlo veliki broj mogućih stanja a svako od njih može biti prikazano nekim trenutnim oblikom, oblik na slici je samo jedan od njih, on je trenutan i promijeniv. Svakom stanju svijesti, ovako ilustriranom, bi odgovarao jedinstvenih oblik a dva ista oblika bi značila potpuno identično stanje svijesti što je zapravo gotovo nemoguće pošto izmjena samo jednog elementa, ikako možda nezamijetno, mijenja stanje svijesti.
Svi elementi u trenutnom stanju svijesti zapravo su u krajnjoj sintezi, što znači iako ju čine različiti elementi svijest je objedinjena cjelina svih tih elemenata i doživljavamo je kao jedinstvenu sliku koju ti elementu stvaraju, izmjenom elemenata mijenja se i slika. Ipak sama svijest može se podijeliti na aktivnu svijest i pasivnu svijest a upravo one elemente koju se nalaze u aktivnoj svijesti najjače doživljavamo i oni najviše utječu na sliku onoga čega smo svjesni. Aktivnu svijest formiraju oni elementi koju su u direktnoj vezi sa trenutnim fokusom dok ostale elemente kojih smo još uvijek svjesni ali nisu u direktnoj vezi doživljavamo kao svojevrstan "šum" i zapravo su u našem trenutnom stanju svijesti pasivni. Upravo ti elementi postepeno prelaze u podsvijest. Dok su svi elementi koji postaju dio svijesti uvijek u početki aktivni i vezani su za fokus ali postepeno kako se naš fokus mijenja oni gube tu vezu i prelaze u stanje pasivne svijesti a nakon toga ukoliko ne postoji nova veza sa fokusom prelaze u podsvijest. Ukoliko ne postoji prijašnje postojanje tih elemenata u podsvijesti odnosno ako nisu postali dio svijesti prelaskom u nju iz podsvijesti, ako nisu povezani sa već postojećim znanjem i iskustvom, ako nisu bili unutar visokog fokusa (jaka koncentracija), te ako nisu izazvali osjećaje; pasivna svijest koju čine je zapravo metafizička reprezentacija kratkoročnog pamćenja. Ovi navedeni uvjeti koji ne smiju biti zadovoljeni zapravo sprječavaju brže tonjenje tih elemenata u podsvijest, u područje koje se nalazi ispod granice zaboravljanja. Mi zapravo ne zaboravljamo ništa što smo percepirali na bilo koji način samo neki percepirani elementi zbog npr. toga što nisu vezani za osjećaje i/ili ih ne vežemo s ničime što smo iskusili ili znamo, tonu dublje u podsvijest puno brže od recimo onih za koje recimo vežemo osjećaje, i samim time prosječna razina fokusa nije dovoljna da bi oni ponovno ušli u stanje svijesti ili pak više podsvijesti i tako imali ikakav utjecaj.
Boje i stanja svijesti
Boje prikazane na slici zapravo predstavljaju različite elemente. Na taj način svijest u ovoj ilustraciji mijenja boje. Može biti gotovo jednobojna, može imati više nijansi iste boje, može imati većinsku zastupljenost jedne boje ili nijansi jedne boje a s druge strane mogu biti zastupljene i različite boje sa svojim nijansama. Boje elemenata su rezultat je povezanosti onoga što čini te elemente u fizičkoj stvarnosti, drugim metafizičkim obrascima ili već postojećim obrascima u podsvijesti. Tako na primjer ako recimo kupujemo kartu za tramvaj sve ono što percepiramo ili mislimo ili postanemo svjesni putem povezanosti sa onime što se nalazi u našoj podsvijesti; a vezano je kupovanje karte u ovoj ilustraciji bilo bi označeno nijansama jednake boje u ovom modelu. Kada završimo sa kupovinom i krenemo sjesti ono čega bi sada bili svjesni bi već bilo, u ovom modelu, predstavljeno drugom bojom.
Boje u ovom modelu su uvedene kao reprezentacija promijenivosti onoga na čega je um fokusiran i utjecaja tih promjena na svijest. Svi oni elementi koji su povezani sa trenutnim fokusom unutar svijesti su prikazani nijansama iste boje. Tako na primjer um koji je duže vrijeme fokusiran na istu stvar ili situaciju ili bilo koji aspekt fizičke stvarnosti ili metafizički obrazac rezultirat će formiranom svijesti koja će postajati sve više i više monokromatska sa sve manje nijansi. Dok će promjena fokusa u formiranu svijest unijeti elemente koji donose drugačiju boju i na taj način se boja svijesti (u ovom modelu) mijenja dok one granice kada može postati potpuno polikromatska odnosno imati puno zastupljenih boja. Kada um mijenja brzo svoj fokus to rezultira poprilično "šarenom" svijesti jer mnoštvo elemenata ima različite boje. Na taj način, unutar ovog modela, boja svijesti se stalno mijenja od stanja u kojemu je gotovo jednolike boje do stanja u kojima su boje raznovrsne i na taj način reprezentira fokusiranost uma na različite stvari.
Kako definirati boje samih elemenata je malo teže odrediti. Za sada recimo da su nijanse iste boje vezane za isti definirani objekt u fizičkoj stvarnosti ili metafizičke obrasce vezane za isti objekt. Tako na primjer to može biti neka situacija poput kupovanja cipela u trgovini. Dok je taj objekt na taj način definiran sve na što se fokusira naš um, a dio je tog objekta, rezultirati će elementima svijesti iste boje.
Treba još napomenuti (a očigledno je) da svijest fokusiranog uma zapravo ima manje elemenata unutar pasivne svijesti a više unutar aktivne od svijesti nefokusiranog uma.
Boje su naravno, samo dio ovog modela i tu su isključivo radi ilustracije.
Toliko za sada :)
by Vremenski (su)putnik
Post je objavljen 21.09.2016. u 12:41 sati.