Iako mnogi misle da je turizam relativno nova pojava, da je još koliko u 1960tima bio 'u pelenama', to nije tačno. Naime, turizam je kao pojava zabilježen još u drevna vremena, Egipta i Babilona. Čak je s vremena na vrijeme dobivao i masovni karakter, zbog određenog misticizma i blještavila tadašnjih političkih i religioznih doktrina.
Malo noviji primjer je antička Grčka, sa svojim znamenitim Olimpijskim igrama. Na Olimpijske igre putovali su članovi mnogih grčkih obitelji s grčkog teritorija, beu obzira što je zemlja bila podijeljena na veći broj gradova-država.
Drevne Olimpijske igre imale su na programu uglavnom atletske discipline: rvanje, trčanje, bacanje koplja i diska. No, paralelno sa sportskim, bile su održavane i kulturne manifestacije, koje su isto tako imale kompetitivan karakter – natjecanja je bilo i na polju poezije, drame i komedije, uz popratne muzičke priredbe.
Na Olimpijske igre su dolazili mnogobrojni posjetioci, što je zahtijevalo prihvat tisuća učesnika, no moralo je doći i do drugih aktivnosti, ne samo u mjestu održavanja igara, Olimpiji već i na širem području. Dakle, već u to drevno doba postojali su informacijski punktovi, organiziranje usputnih noćenja, za one iz udaljenijih mjesta, kao i onih u toku boravka, ishrane, zabave i drugih popratnih sadržaja.
Pobjednik pojedinog natjecanja smatrao se herojem i postao je najslavljeniji čovjek do idućih Olimpijskih igara.
Osim Olimpijskih igara bilo je i drugih pojava turističkih migracija, kao što su posjete proročištima (pr. u Delfe) i ljekovitim izvorima (pr. Epidaurum), a bilo je i drugih priredaba i manifestacija na moru i sl. Sve su one stvorile kod Grka veliku gostoljubivost, ali i sistem strogih zakona protiv izrabljivanja stranaca, okradanja putnika, nehigijenskih i nesolidnih ugostiteljskih objekata itd. Postojali su i devizni propisi, koji su regulirali unos i iznos valute od strane inozemnih posjetilaca itd.
Primjer Grčke ističe se kako bi se uočilo da savremeni turizam vuče, dakle, korijenje iz daleke prošlosti, bez obzira što naziv 'turizam' još nije bio u uporabi.
I u starom Rimu postojala su putovanja radi odmora i razonode. Takva su putovanja uticala na velike javne priredbe; one su pružale vrlo privlačne sadržaje za korisnike rekreacije – termalna kupališta, te privatna odmarališta i ljetnikovce. Neki su od tih sadržaja bili dostupni samo patricijima, no oni, u vezi javnih priredaba bili su dostupni i običnim rimskim građanima.
Izvori ljekovitih voda i termalna kupališta stvarali su važan motiv većih i češćih kretanja.
Briga o zdravlju i dobroj tjelesnoj kondiciji imala je vidnu ulogu u životu rimskih patricija. Kako je rimska država bila izričito vojnički organizirana, to je zdrav vojnik predstavljao garanciju sigurnosti.
(Kolonija u Puli bila osnovana 40-tih godina I st. pr. Krista, od isluženih legionara. Senat je upućivao dva činovnika koja su trebala provesti uobičajene postupke, poput posvećenja mjesta, određivanje opsega bedema, gradnja potrebnih vjerskih i javnih sadržaja. Ta dva činovnika bila su Gaj Kasije Longin i Lucije Kalpurnije Pizon, prvi je bio brat jednog od Cezarovih ubojica, a drugi Cezarov svekar .)
Njegovanje zdravlja je dakle u Rimu bilo od velike važnosti, pa su Rimljani svuda gdje bi uspostavili svoju vlast uređivali kupalisšta i terme.
Mnoga kupališta u udaljenijim područjima rimske države ili okupacije građena su, doduše, u prvom redu radi kondicije rimskih legionara. Međutim, u brojnim slučajevima iz vojnog logora razvilo se postepeno veće naselje, odakle bi onda stanovnici, pripadnici viših klasa, odlazili na terme, na veće ili manje izlete ili na duže boravke radi rekreacije. Tu je vrlo često postojao organizirani prateći sadržaj, za smještaj, prehranu i razonodu (teatar, arena i sl.).
Ipak su glavne terme bile one na koje su odlazili rimski patriciji. Takve su npr. bile, još uvijek dobro uščuvane Posejdonove terme na otoku Ischia, kupališta na Pontskim otocima ili pak Baiae. Te su terme bile izgrađene za znatan broj posjetilaca, koji su tu duže boravili, a imale su i tehničke uređaje po funkciji slične današnjima.
Uz terme, valja spomenuti i drugi česti oblik promjene mjesta boravka radi rekreacije. U antičkom Rimu bio je raširen običaj da se grade Villae, tj. manje nastambe na ladanjuu, u prirodi. U savremenom turizmu, od drevne rimske vile vuku porijeklo vikend-kućice, turistička naselja i sl.
Najmasovniji način razonode u doba antičkog Rima bile su javne priredbe, koje su u početku bile imitacija grčkih manifestacija. S vremenom su prerasle u specifično rimske 'ciircensis', koje su dobile naziv po (cirkularnom) prostoru, na kojem su se održavale.
Circensis su u početku imale, dakle, karakter atletskih i sličnih takmičenja, dok su kasnije bile proširene gladijatorskim borbama i sl. Najveći centar takvih priredaba bio je u ranijem periodu znameniti Circus Maximus, čiju je ulogu kasnije, u vrijeme careva, preuzeo Colosseum, u to vrijeme najveće borilište i gledalište na svijetu; mogao je primiti 80 hiljada ljudi.
(Najveći takav objekt na ovim našim prostorima bio je amfiteatar u Puli; mogao je primiti 23 hiljade ljudi. Budući da je Pula u rimsko doba imala samo oko 5 hiljada stanovnika, može se vidjeti da je u grad dolazila rijeka turista, što iz bližih, što iz daljih mjesta Rimskog imperija.)
Dakle, igre nisu bile namjenjene isključivo domicilnom stanovništvu, već je postojao priljev posjetilaca iz drugih centara, pr. građana koji su bili u službi uprave provincija, vojnim uporištima, mornarici itd.
Osim pratećih djelatnosti u vezi sa smještajem i prehranom posjetilaca, uz te igre su često bile vezane i druge aktivnosti; razna 'zabavišta', lokali, kladionice, kockarnice, bordeli i tsl.
Kao i Grčka, tako je i Rim imao razvijeno gostoprimstvo i poštivanje gosta (hostis), a mnogi rimski propisi u vezi prometa stranaca, posjetilaca i putnika održali su se i u zakonodavstvima najnovijeg vremena, a bilo je i cesto-redarstvenih propisa.
Sva su ta kretanja bila osjetno olakšana organizacijom same vlasti na velikom području rimske države, zatim i sistemom pomorskih, a naročito cestovnih saobraćajnica, od kojih su neke ostale do danas osnovne trase važnih prometnih putova.
Post je objavljen 20.08.2016. u 09:47 sati.