Činovi u Domovinskom ratu
Početkom Domovinskog rata, baš kao i u svakom ratu, kronično nedostaje svega: naoružanja, vojne opreme, streljiva, vojnih odora ... pa tko bi još razmišljao i o oznakama činova. Tako se u samom početku Domovinskog rata tijekom 1991. godine ne može govoriti o činovima.
Prva odluka o činovima, promaknućima u viši čin te prevođenju i odorama pripadnika oružanih snaga RH donesena je u listopadu 1991. Njome su ustanovljeni činovi za vojnike i gardiste, dočasnike i časnike te su propisani nazivi činova, ali oznaka još uvijek nema.
Negdje početkom 1992. pojavljuju se nekakve prve oznake po kojima se razlikuju zapovjednici, no još uvijek ne dočasnici i časnici, ali oni kao takvi postoje. Naime, pripadnici Hrvatske vojske završili su vojničku obuku u ex JNA, a tamo su i stekli činove.
Odlukom Predsjednika RH 1995. o oznakama činova i dužnosti u oružanim snagama RH, ukinut je čin stožernog vodnika, a uvedeni su činovi stožernog brigadira (komodora), stožernog generala (stožernog admirala) i Vrhovnika.
Odlukom Predsjednika RH o oznakama činova i dužnosti u oružanim snagama RH u siječnju 2000. utvrđene su nove skupine činova, pa su tako tom odlukom ukinuti časnički činovi zastavnika i stožernog brigadira, a time su oružane snage RH prihvatile zapadni sustav dodjele činova s tri niža i tri viša časnička čina.
Pripadnici Zbora narodne garde, a kasnije Hrvatske vojske, sve do današnjih Oružanih snaga Republike Hrvatske, na ratnim (prikrivnim) odorama činove nose iznad poklopca lijevog džepa, dok se činovi za službene i svečane odore nalaze na klasičnim vojničkim naramenicama (epoletama).
Post je objavljen 11.08.2016. u 07:55 sati.