Povoljna cijene je i Hans-Dietera Blasera iz Münchena navela na kupnju stana u Sarandi: „Cijena je bila u redu obzirom na rizik uložiti novac u ovu zemlju. Lokacija je izvanredna. Sve u svemu, vrlo sam zadovoljan."
Upravo je obalni gradić Saranda prvi izbor stranih kupaca. Naime, on leži nasuprot grčkog otoka Krfa gdje je i zračna luka povezana sa mnogim mjestima u Europi. To je bio argument i za Norvežanina Christen Dale da tamo kupi stan: „U međuvremenu smo tamo ljetovali i sve više volimo ovo mjesto. Čuli smo da postoji kriminal, ali do sad ništa nismo primijetili. Saranda mi se čini miroljubivom kao bilo koji gradić u Norveškoj. Jedini problem nam je jezik, ali ovdje mnogi govore engleski."
Ali takva „albanska avantura" ima i svojih drugih opasnosti, kako svjedoči više novih ljetnih stanovnika te zemlje. Naime, mnoge nekretnine uz obalu su sagrađene bez dozvole tako da i Norvežanin Dale savjetuje da se dobro provjeri kupoprodajni ugovor - i da li ono što kupujete uopće postoji u zemljišnim knjigama. A onda tu dolazi i birokracija, o čemu nam svjedoči i Minhenčanin Blaser:
"Državna uprava nikako da se pokrene sa mjesta i nije bilo lako bilježnički potvrditi kupnju."
Razlog je najčešće što vlada kaos u zemljišnim knjigama.
Ilir Konomi je svjestan nedostataka birokracije u njegovoj domovini:
„Mi u našoj agenciji pomno pazimo na sve i sve provjerimo prije nego što nešto ponudimo stranim mušterijama. Ali imate pravo, često nedostaje upis u zemljišne knjige."
Mnogi Albanci se nadaju kako će reforme tamošnjeg pravosuđa konačno donijeti oporavak njihove zemlje. Ali dok se ta nada ne ispuni moglo bi proći još mnogo ljeta. Jer kako sažima Svein Augland:
"Albanija je istovremeno razvijena i nerazvijena zemlja iznajmljivanje stanova
Post je objavljen 25.07.2016. u 14:01 sati.