Dobra i loša reklama. Nije dobra reklama ona reklama koja postigne rezultat promjene ponašanje šire javnosti, a loša ona koja ne uspije promijeniti ponašanje šire javnosti.
Reklame koje se svode na subliminarne poruke koje štete ljudskom umu, zdravlju i sreći i koje nisu motivirane ljubavlju su - loše reklame.
Nije li duplo neetično ako se takve manipulacije emocijama ljudi, vrše nad našim najmlađima, koji su naši štićenici, dani nam na brigu, u skrbništvo i kojima ne samo da ne bi smjeli manipulirati već bi im trebali činiti suprotno, dobro. Svaka čast ako je neka reklama radi dobrobiti čovjeka. Ali da bi tome bilo tako, ta reklama treba reklamirati hranu odnosno materijalni predmet koji djeluje na dobrobit, sreću i zdravlje čovjeka i koji je čovjeku istinski potreban, a ne čija se potrebnost treba nametnuti subliminarnim porukama. Otvoreno postoji znanost kako obmanuti čovjeka. Kako mu prodati ono što je loše za njega. Kako mu prodati ono što će ga ubiti. Umjesto da obmanjujemo ljude, varamo ih na njihovu štetu, i činimo od njih robove, koji neće imati unutarnju slobodu pri izboru hoće li će konzumirati naše proizvode, jer smo mi u njih stvorili ovisnost, sumom perfidnih manipulaciju, uma-misli tijela i srca-emocija. Umjesto toga trebamo ljude osloboditi od neprijateljskih utjecaja, za promjenu im dati istinu i pokazati im put kako se najbolje izbaviti iz djelovanja financijski motiviranih šarlatana i prevaranta. Ako se radi o hrani, možemo zaključiti, da je samo reklama koja reklamira zdravu hranu, biološku, bezaditivnu, prirodnu, prava dobra reklama. Reklama sama po sebi nije loša pojava. Ovisi o tome što se reklamira. Ako se reklamira nešto što šteti čovjeku onda je ta reklama negativna, ako se reklamira nešto što koristi čovjeku onda je ta reklama pozitivna. Reklama ne treba promicati samo produkt koji čovjek može kupiti za novce. Reklama može reklamirati zdrav život. Suprotno tome isto tako može reklamirati nezdrav život. To se čini subliminarno. U starijim filmovima često glavni glumci, glumci koje gledatelji obožavaju, puše cigarete. Reklama je način promjene nečijeg ponašanja. Ukoliko uzrokuje promjenu ponašanja na dobro reklama je dobra, i obrnuto ako uzrokuje promjenu ponašanja na loše onda je reklama loša. U diskursu morala, neka vesta prehrane se prema općim moralnim pravilima ne bi smjela reklamirati. Ako je opće jasno da je hrana i mc donaldsa nezdrava, onda reklamiranjem te hrane postanemo suučesnik loše reklame, produžena ruka loše reklame… zato je zabranjeno reklamirati duhanske proizvode i žestoka pića. Zašto se ne bi recimo zabranilo reklamirati asprtmanske proizvode – umjetno zaslađene proizvode. Ti koji žele reklamirati aspartmanske proizvode trebali bi činiti upravo suprotno, trebali bi osvijestiti javnost o štetnosti aspartmanskih proizvoda. Ali kompanije koje prodaju nezdravu hranu i piće nisu spremne informirati javnosti o istini tj. nezrdravosti njihovih prehrambenih proizvoda. Oni štoviše imaju financijski monopol i monopol na prljavu igru, koji im omogućavaju da, da bilo kome tko želi plasirati istinu o njihovim proizvodima u javnost , te osvještavati javnost o potrebi apstinencije i nekonzumacije tih proizvoda, zabrane pojavljivanje i govor u javnosti. Je li ovdje riječ o slobodi ili je to samo ograničena sloboda, tipa, slobodan si da radiš što želiš u okviru onoga što mi želimo da činiš. A ti čija se volja ima poštovati su oni koji imaju moć upravljanja medijima potplaćivanjem i prijetnjama. A financijski monopol imaju zahvaljujući tome što imaju monopol u prljavoj igri. Nije da su oni taj monopol stekli tako što su drugima zabranili da poput njih udaraju ispod pojasa, već zato jer zato jer su samo oni toliko pokvareni da si dozvole taj monopol. Dobri ljudi imaju monopol u dobroti, ali taj monopol njima ništa ne koristi, pri pokušaju stjecanja sreće ili u borbi protiv zla, niti u vanjskom ustroju našeg svijeta. Ako se radi o stjecanju sreće u nutarnjem ustroju, to je mala blagodat u bari muljevitoj i bojnom polju, gdje se dobri brane golim rukama, a loši napadaju vatrenim oružjem. To je mala utjeha koja može narasti ako naraste asocijacija , povezanost, ud ruživanje, pomaganje i sloga dobrih ljudi u određenoj sredini. Ta mala utjeha može narasti sa mudrošću plemeniti djela, koja se temelji, na odricanja svega što nije dobra misao, govor i djelo u samome sebi. Mediji reklamiraju stvari, hranu koja dijete čine navezanim. To je umjetno hiperaromatizirana hrana, da bi ljude od malena učinile robovima i mušterijom koja će dovoljno platiti za užitak koji oni nude. Oni proučavaju psihologiju djeteta, iskorištavaju psihologiju djeteta, proizvode igračke koje će ih izluditi. Ako ne njih onda njihove roditelje. Ako ne same po sebi onda zbog silnih reklama. Kako učiniti čovjeka robom iskoristi ga upotrijebi, okoristi se njime, Probudi u njemu slabost, okoristi se tom slabošću, oštetiti ga njime. Stvori uvjete u društvu da ljudske slabosti najintenzivnije dolaze do izražaja. Učini od ljudi neurotičare, podložne opsesijama, slabostima, robovanju, sklonim srozavanju kriterija dostojanstva, pohlepom, kao osnovnom posljedicom nedostatka ljubavi, naglašavanja morala, ideala, pravih učitelja, mudrosti, istine, odgovora, probuđene svijesti, altruizma, hranjenja ljubavlju, davanjem, suosjećanjem, istinskom veličinom, istinom, iskrenošću, povjerenjem.
Post je objavljen 22.07.2016. u 15:42 sati.