Možda ste se nekada zapitali...
Zašto je nebo plavo?
Da bih odgovorio na ovo pitanje prvo moram nešto reći o prirodi svjetlosti. Ono što nazivamo vidljiva ili bijela svjetlost zapravo i nije jednolična kako se čini, ona se naime sastoji od različiti boja, ove boje zapravo vidite kada gledate dugu. Te boje svjetlosti različito reagiraju s našom atmosferom i pri toj reakciji one se na neki način rasprše ili apsorbiraju. A plava svjetlost (koja je dio vidljivog spektra) se upravo raspršuje najviše i tako zapravo ispuni naše nebo, ovo je razlog zbog kojeg ga zapravo vidimo plavo. Zanimljivo je da ni nočno nebo zapravo nije crno nego je zapravo tamno plavo.
Kako nastaje duga?
Postoje procesi pri kojima se vidljiva svjetlost rastavi na boje što se zove razlaganje svjetlosti na spektar, to se između ostalog može desiti kada ona dođe u dodir sa kapljicama kiše pod određenim kutom. pri čemu se pojavi spektar boja u obliku duge. Duga je zapravo savršena kružnica samo što mi na nebu obično vidio samo njen dio u obliku luka.
Zašto je nebo crvenkasto u sumrak i svitanje?
Odgovor se opet krije u činjenici da je vidljiva svjetlost zapravo sastavljena spektra boja a jedna od njih je i crvena. Zapravo se sve boje svjetlosti na neki način raspršuju u dodiru sa atmosferom ali od svih to se najmanje dešava sa crvenom bojom. Ujutro i navečer svjetlost u zemljinu atmosferu ulazi pod najmanjim kutom tokom dana i zato prolazi najduži put kroz nju, dovoljno dug da se sve ostale boje rasprše gotovo u potpunosti osim crvenkastih boja što je razlog zašto nebo izgleda kao da je okupano vatrom kada sviće ili kada pada noć.
Zašto ponekad vidimo crveni mjesec?
Razlog je zapravo kao i kod svitanja ili sumraka, kroz atmosferu prolazi samo crven svjetlost. To se dešava kada je mjesec udaljeniji od zemlje (pošto on zapravo nije stalno na istoj udaljenosti od zemlje) pa svjetlost prolazi dulji put kroz atmosferu pri čemu nastaje isti efekt kao kod npr. svitanja, ostale boje osim crvene se rasprše u atmosferi.
4 godišnja doba?
Godišnja doba su zapravo povezana sa time koliko sunce zagrijava zemljinu atmosferu. Zemlja zapravo nije potpuno okomita svoju pitanju oko sunca nego je nakrivljena, ovo se zove kut inklinacije i iznosi 23.5 stupnjeva. Zbog ove nagnutosti zemlje na različitim dijelovima njene putanje oko sunca, sunčeve zrake ne padaju uvijek pod istim kutom na isti dio zemlje. Ovaj kut se mijenja i s time se mijenja i količina energije koja dolazi do zemlje pa se ona različito zagrijava. Kada je kut pravi do zemlje dolazi najviše energije i tada imamo ljeto, kada je kut puno manji od pravog do zelje dolazi puno manje energije i tada recimo imamo zimu jer se atmosfera i površina zemlje manje zagrijavaju. Izmjena godišnjih doba zapravo nema nikakve veze sa udaljenosti zemlje od sunca jer je ona više manje konstantna i varira jako malo.
Svjetlost iz dalekih zvijezda
Možda već znate da kada gledamo u nebo zapravo gledamo prošlost. Svjetlost putujem konačnom brzinom koja iznosi 300 000 km/s i potrebno joj je određeno vrijeme da dođe od neke zvijezde do zemlje, na primjer treba joj oko 8 sekundi da dođe od sunca do zemlje tako da mi sunce zapravo vidimo onakvo kakvo je bilo prije 8 minuta. Za zvijezdu koja bi od zemlje bila udaljena npr. 4 svjetlosne godine to vrijeme bi iznosilo 4 godine, pošto je svjetlosna godina udaljenost koju svjetlost prijeđe u jednoj godini. Zanimljiva stvar za prisjetiti se slijedeći put kada budete promatrali nočno nebo, gledati ćete u prošlost.
Možda dragi čitatelju imaš neko svoje pitanje? Slobodno ga postavi u komentaru.
by Vremenski (su)putnik
Post je objavljen 17.06.2016. u 06:33 sati.