Što taj novi podatak konkretno donosi u raspolaganju zemljišnim fondom?
Značajno je povećan no najviše nas brine to što u novim hektarima ima podosta zemljišta koje je uključeno u šumsko-gospodarski osnov (ŠGO), a na terenu zapravo nije šuma.
Radili smo analizu koja je pokazala kakvo je stanje po županijama glede usporedbe podataka o državnome poljoprivrednom zemljištu (oranice, pašnjaci, livade) s podacima o poljoprivrednome zemljištu koje je u ŠGO. Primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 69 tisuća hektara poljoprivrednoga zemljišta čak je 65 tisuća upisano u šumsko gospodarski osnov. Izdvojimo li iz toga barem 1000 hektara, jer to uistinu nije šuma niti će ikada biti, otvara se mogućnost za poljoprivredu, a ona se u Splitsko-dalmatinskoj županiji nema kamo širiti, nema novih poljoprivrednih površina. Na novih 1.000 hektara može se podići voćnjake, maslinike, uzgajati ljekovito bilje ili nešto drugo. Kanimo u svim županijama ustanoviti što nije šuma niti je pripremljeno za pošumljavanje te razgovarati s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama kako bi se vidjelo koji se dio takvih površina može ustupiti poljoprivredi. Uspijemo li barem 10 tisuća hektara novih površina privesti poljoprivrednoj proizvodnji, napravili smo puno.
Lani ste najavljivali informacijski sustav sa svim podacima u vezi s državnim poljoprivrednim zemljištem te njegovu otvorenost i za javnost no još ga nema. Zašto?
U završnoj je fazi, jedinice lokalne samouprave moraju nam dati još neke podatke. Planiramo ga javnosti učiniti dostupnim ujesen, s evidencijom svih ugovora, vidjet će se sve državno zemljište i status čestica. Za one pod zakupom bit će navedeno tko je zakupac, dokad ugovor traje, po kojemu osnovu je sklopljen te zakupnina koju plaća. Vidjet će se koje su čestice prodane i one koje su još dostupne te za koje ćemo raspisivati natječaje. Kada se puste takve informacije u javnost vjerojatno će isplivati novi problemi no to je dobro jer se takvim portalom problemi mogu brže i transparentnije rješavati. Hrvatski građani imaju pravo znati kako se koristi državno poljoprivredno zemljište i tko ga koristi, stoga podaci moraju biti javno dostupni
Što je pokazala inventura koju ste proveli nad državnim parcelama?
Analiza ugovora otkrila je puno. Našli smo 5.000 korisnika koji državi duguju 220 milijuna kuna za prošlih deset godina
Još istražujemo 11.000 korisnika čiji je dug veći od 800 milijuna kuna nekretnine Split Dobri
Post je objavljen 01.06.2016. u 09:42 sati.