Ferdinanovac – Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF je danas poveo oko 80 učenika škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju kako bi mogli vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Nakon što su u travnju uredili više od 200 metara obale na rijeci Dravi za njen povratak iz Afrike, bregunice su prihvatile nova staništa i naselile se na Dravi. WWF je iskoristio njihov povratak i za edukaciju školske djece koju je poveo na ogled kolonije, organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest i među najmlađima.
Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih obala. Kako bi upozorili na njenu veliku ugroženost WWF je zajedno s nevladinim udrugama proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.
„Bregunica je pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, ali i podići svijest javnosti o ovoj iznimnoj ptici, čija jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako veliku uslugu ljudima i drugim životinjama. Djeca su oduševljena ovom ptičicom te su pokazala iznimno poznavanje njenog života i prijetnji s kojima se suočava, tako da smo u WWF-u sigurni da mlađe generacije neće dopustiti njen nestanak iz Hrvatske“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.
Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima. Za njihovo očuvanje potrebno je zaustaviti regulacije, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica, te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.
Post je objavljen 24.05.2016. u 18:03 sati.