SPLIT - To što smo lani imali prvi gospodarski rast nakon šest godina uzastopnih padova, nimalo se nije odrazilo ni na stanogradnju ni na kupoprodaju nekretnina. One i dalje poniru i na vrlo su niskim granama, čak je stanogradnja slabija nego što je bila svih ratnih godina.
Za one kojima ne ide u glavu da je to baš tako, malo podataka: lani je izdano 6950 građevinskih dozvola za gradnju stanova, preklani njih 7646. Prošle je godine izdano najmanje dozvola, ne samo ovih kriznih godina, od 1990. do danas. I ratnih je godina, tijekom Domovinskog rata, bilo izdavano više dozvola. Najmanje ih je bilo 1995., kada je izdano 7359 dozvola i s lanjskim rezultatom srušen je taj crni rekord. Slično je i s kupoprodajom nekretnina, pa i stanova, piše Slobodna Dalmacija.
Lanjski porast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nije se osjetio na prodaji nekretnina, svih je nekretnina prodano 69.150, njih 2000 manje nego pretprošle godine. Još 2008. prodano ih je dvaput više, gotovo 146 tisuća, a više od sto tisuća prodavano ih je i prije krize. Slično je i s kupnjom isključivo stambenih nekretnina, prošle ih je godine prodano 27.105, njih 1205 manje nego preklani, najmanje svih ovih kriznih godina i najmanje od 1998. godine. Lanjski broj prodanih stanova dvaput je manji od 58.556 prodanih stambenih nekretnina u 2008.
- Cijene nekretnina u odnosu na pretkrizno razdoblje smanjene su za 30 posto, a prije krize kupovalo se 120 posto više nekretnina – izjavio je prošlog tjedna na 25. Forumu poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Prema njegovim riječima, osam godina zaredom pada promet nekretnina u Hrvatskoj, a u Zagrebu se trenutno gradi 1400 stanova, te taj broj potvrđuje stabilizaciju
tržišta u gradovima, dok tržište nekretnina nastavlja padati u ruralnim dijelovima Hrvatske. Dalmacija i Istra bilježe pozitivne trendove u poslovanju nekretninama,
cijene su stabilne, a najtraženiji su apartmani i manji stanovi. U četiri dalmatinske županije lani je prodana 12.391 nekretnina, 122 više nego preklani.
Dok su nama problem cijene, standard, besparica i nezaposlenost, ti problemi ne muče niti odbijaju strance koji se odlučuju investirati u stanove i kuće u Hrvatskoj. Lani su nas otkrili Rusi, koji su u odnosu na prošlu godinu povećali vlasništvo nekretnina za 438 posto. Toliki rast ostvaren je na malom broju, preklani su svega 64 ruska državljana imala nekretninu u Hrvatskoj, a lani im se broj povećao na njih 280.
Broj stranih vlasnika nekretnina u blagom je porastu, preklani ih je bilo 10.373, a lani 10.879. Među stranim vlasnicima najviše je Slovenaca i Nijemaca. Državljani susjedne nam zemlje posjeduju u Hrvatskoj 2930 nekretnina, a Nijemci 1655 kuća i stanova.
Da bi se tržište nekretnina oporavilo, moralo bi ozdraviti gospodarstvo, otvarati se nova radna mjesta i dovršiti proces razduživanja stanovništva, smatraju stručnjaci koji ističu da su kod nas lani prosječne cijene nekretnina smanjene gotovo tri posto, dok istovremeno cijene stambenih nekretnina u EU-u rastu. Lani je prosječni metar četvorni stana u Hrvatskoj koštao 1302 eura, sedam eura manje nego godinu dana ranije i 26,5 posto manje nego 2008. godine,
kada se prosječni kvadrat cijenio 1772 eura stanovi Karlovac
Post je objavljen 23.05.2016. u 14:20 sati.