Ovaj tekst je napisan u ponedjeljak rano ujutro. Oko 16 sati, postalo je poznato da je Van der Belen pobijedio sa 50,3%
Iako su izbori za predsjednika Austrije održani jučer, rezultati neće biti poznati do danas popodne između 17 i 19 sati. U ovom trenutku rezultat je posve nesiguran.
O značaju ovih izbora pisao sam prije prvog kruga: Izbori za predsjednika Austrije: referendum o politici prema migrantima?
Rezultati prvog kruga izbora drastično su odskakali od svih predizbornih anketa. Do izražaja je vjerojatno došao učinak Shy Tory: birači desnice ponekad odbijaju sudjelovati u anketama u znatno većem broju nego birači centra i ljevice. To se ne događa uvijek, pa predstavlja teško rješivu zagonetku za istraživače javnoga mnijenja.
U anketama pred prvi krug, kandidati dvije najveće stranke, pučana i socijaldemokrata (koje kao "velika koalicija" vladaju Austrijom), bili su plasirani tek na 4. i 5. mjesto. U skladu sa anketama, u drugi krug su ušli kandidat desničarke Slobodarske stranke (FPÖ) Norbert Hofer i ljevičarskih Zelenih Alexander Van der Bellen.
Većina anketa je međutim predviđala malu prednost za Van der Bellena, a na izborima je Hofer ostvario veliku prednost (35% - 21%).
Ankete pred drugi krug davale su prednost Hoferu sa 52 do 53%. Ovoga puta međutim odstupanja rezultata će biti u suprotnom smjeru (ali i znatno manja, u okviru očekivanih granica greške).
Prebrojani su svi glasovi onih koji su osobno glasali na biralištima. Hofer je među njima dobio 51,9%, odnosno 144.000 glasova više (službeni rezultati).
Međutim, velik broj birača glasao je poštom. Gornji rezultat odnosi se na 60,7% od broja upisanih birača (3,7 milijuna), a još oko 11% (oko 700.000) glasalo je poštom. Ti će se glasovi, po pravilima, brojati tek danas, jer se čekalo da svi stignu i da svi glasovi s biračkih mjesta budu prebrojani.
Prema rezultatima dosadašnjih izbora, uključujući i prvi krug ovih izbora, oni koji glasuju poštom su izrazito skloniji ljevici ("crvenima" i Zelenima). Institut SORA procjenjuje da će Van der Bellen dobio oko 61% od ovih glasova, što bi eliminiralo prednost Hofera i o rezultatu bi mogli odlučivati dijelovi promila.
Prema procjeni koju navodi ÖRF, rezultat će biti točno izjednačen, 50,0% za svakog kandidata, uz fluktuaciju od 0,7%.
Po anketi ATV i ARGE, gdje su ubrojani i glasovi poštom, Hofer ima 50,2% važećih glasova.
Situacija je vrlo slična onoj u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj u siječnju prošle godine. Kako u pogledu tijesnog rezultata, tako i u pogledu polarizacije društva oko temeljnih vrednota.
Beč je uvjerljivo za Van der Bellena (61,2%), a također i većina drugih većih gradova (Graz 62,0%, Innsbruck 59,9%, Salzburg 56,5% itd.). Obrazovaniji glasaju više za Van der Bellena, te izrazito više žene.
Radništvo u vrlo visokom postotku glasa za Hofera. Koruški slovenci u vrlo visokom postotku za Van der Bellena.
Crveno-crna "velika koalicija" već dugo vlada Austrijom, što je dovelo do postepenog akumiliranja nezadovoljstva "establišmentom". Tako je na ovim izborima došlo do polarizacije na kandidate dvije stranke, koje su izrazitije desno i lijevo.
Stranački, glasove nezadovoljnika okuplja prvenstveno FPÖ, koja je naročito ojačala zbog straha od izbjeglica/migranata. Prije ove krize, FPÖ je u anketama dobivala oko 25% glasova, a po posljednjim anketama uvjerljivo vodi sa oko 33%, pučani i socijaldemokrati imaju po oko 22%, a zeleni 13% te 6% liberalni NEOS.
Slijedeći izbori za Nacionalno vijeće (Nationalrat) trebali bi se održati u rujnu ili listopadu 2018.. Ako Hofer postane predsjednik i dođe do "kohabitacije", iako predsjednik (kao i u Hrvatskoj) nema velika ovlaštenja, moglo bi doći do političke krize i raspisivanja prijevremenih izbora.
Post je objavljen 23.05.2016. u 06:46 sati.