Tugom oglobana do kosti,
žalošću kao kiselinom,
rastopljenje duše,
riječi kao gejzir eruptiraju iz mene,
Ali.......
ustiju punih sreće,kad
zagrcnem se smijehom, biseri radosti
slivaju mi se niz bradu, vrat i kao grozd otežali,
odmara se u prorezu između mojih grudi,
čekajući da ga pozoblje život,
tad nijemim spokojem, a srce mi pjeva sladostrasnom
tišinom.
Post je objavljen 21.05.2016. u 00:28 sati.