Pregled posta

U ovoj knjizi se totalitarizam nastoji promisliti kao događaj, i to kao događaj u emfatičnom smislu, kao “singularni događaj” na tragu uvida suvremenih filozofa događaja (Arendt, Heidegger, Deleuze i drugi). Upravo takva ontološka struktura totalitarizma ne dopušta da ga se proučava na “objektivan način”: stoga ovaj događaj, u onome što mu je najsvojstvenije, ostaje nedostupan i društvenim znanostima i (tradicionalnoj) filozofiji politike. No ova nedostupnost može ostati neopažena i previđena, upravo kao zaborav biti totalitarizma, pod velikim bremenom znanja stečenog o totalitarizmu. Upitnik koji je Paić stavio u naslov svoje knjige znači i veliku obvezu, obvezu promišljanja: treba reći o ovoj temi sve ono što o njoj treba znati, ali i ono što se još ne zna, što još nije rečeno, ili se makar kao takvo naslućuje. I doista, autor će u ovoj obimnoj knjizi predstaviti uvide najutjecajnijih istraživača o svim bitnim segmentima stvarnosti totalitarizma: politika, ideologija, propaganda, teror, logori, totalna država, zajednica podanika, totalna mobilizacija i kontrola, vođa i partija itd.
Ugo Vlaisavljević