Naime, još od predkrizne 2008. godine, tržište stambenih nekretnina pokazuje značajno smanjenu likvidnost koja se očituje kroz znatno veću ponudu koja nadmašuje potražnju. To potvrđuju i podaci DZS-a o broju prodanih novih stanova na razini RH koji su u prošloj godini iznosili 1.672 te je u usporedbi s rekordnom 2006. godinom prepolovljen broj transakcija (za 50,6%). Očigledno da niti poboljšani uvjeti financijske dostupnosti nekretnina2 nisu uspjeli snažnije potaknuli potražnju za stambenim kreditima. Kamatne stope na novoodobrene stambene kredite tijekom posljednje dvije godine praktično se uz stagnaciju i dalje zadržavaju na razmjerno visokoj razini, podržavajući tako prisutnu oslabljenu potražnju za stambenim nekretninama. Pored toga, iste ne prate zamjetan trend smanjenja usporedivih kamatnih stopa u europodručju, djelomično odražavajući veću premiju za rizik zemlje (što komparativno povećava kamatnu razliku među zemljama). Stoga uz nastavak procesa razduživanja sektora stanovništva, još uvijek nema naznaka snažnijeg oporavka potražnje za stambenim kreditima. Prema podacima DZS-a, u prošloj je godini nastavljen trend blagog rasta prosječne cijene prodanih novih stanova: na razini Hrvatske ista je ubrzala godišnju stopu rasta na 1,6% (nakon 0,9% u 2014.).
Međutim, obzirom da podaci pokazuju da je u Zagrebu u istom promatranom razdoblju zabilježen godišnji pad prosječne cijene novih stanova (za 1,3% u odnosu na 2014. godinu), razvidno je kako su rastuće cijene novih stanova u ostalim naseljima (posebice u regiji Jadran) uvjetovale uzlazni trend cijena na razini cijele RH. Regionalne razlike potvrđuju i posljednji podaci Eurostata o kretanju cijena stambenih nekretnina mjerenih agregatnim Indeksom cijena stambenih nekretnina (ICSN) koji je metodološki usklađen s tzv. HPI indeksom (engl. House Price Index). Prema tom pokazatelju, cijene stambenih nekretnina su u Hrvatskoj na razini cijele 2015. godine u odnosu na 2014. niže za 2,9%. Uz godišnje smanjenje cijena postojećih nekretnina (za 1,4%), ukupnom padu cijena stambenih nekretnina uvelike je pridonio i izraženiji pad cijena novosagrađenih nekretnina (za 6,1%). Pritom su cijene nekretnina u Zagrebu zabilježile godišnji pad od 2,1% dok su cijene u regiji Jadran niže za 3,3% u odnosu na 2014.
Za razliku od Hrvatske, podaci Eurostata o kretanju cijena nekretnina u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, ukazuju na nastavak godišnjeg rasta cijena u eurozoni i zemljama EU (2,9% odnosno 3,8%), potvrđujući trend koji traje još od početka 2013. Među državama članicama EU najviši godišnji rast cijena nekretnina u četvrtom tromjesečju 2015. zabilježen je u Švedskoj (14,2%), Mađarskoj (10,3%) i Velikoj Britaniji (7,1%), dok je značajniji pad osim u Hrvatskoj (2,1%) zabilježen u Italiji (0,9%) i Cipru (0,6%).
Premda posljednji podaci upućuju na zaključak da se dugogodišnji trend pada cijena nekretnina moguće približio svom kraju, ostaje činjenica da je tržište i dalje nisko likvidno i odviše fragmentirano (pa kvalitetne nekretnine s dobrom lokacijom pronalaze kupce i po višim cijenama). Drugim riječima, izvjesno je da će višak ponude “nekvalitetnih” nekretnina s manje privlačnom lokacijom stvarati daljnji pritisak na pad prosječnih cijena. Stoga veću likvidnost te zamjetniju potražnju koja bi uzrokovala uzlazni trend na tržištu nekretnina, moguće je očekivati tek nakon stabilnog oporavka na tržištu rada. Potonje se posebice odnosi na rast zapošljavanja, osobito među mlađom populacijom, što se zasigurno neće dogoditi u kratkoročnom razdoblju
te uvelike ovisi o budućim potezima kreatora ekonomske politike stanovi Dubrava Zagreb
Post je objavljen 05.05.2016. u 15:23 sati.