Prije Njemačke, još 1955. godine, ali po sličnim kriterijima, porez na nekretnine uvela je Austrija. Godišnje iznosi od 0,2 do jedan posto vrijednosti procijenjene nekretnine po istom principu. Kada je državni proračun u pitanju, godišnje se od poreza na nekretnine prikupi nešto više od 0,5 posto, a od toga na fizičke osobe otpada cijelih – 0,08 posto.
Zatim slijedi cijeli niz zemalja srednje Europe koje otprilike slijede isti obrazac. Nigdje se, naime, kao osnovica za porez na nekretnine ne uzima tržišna vrijednost nekretnine. Kad se govori o porezu na nekretnine u Hrvatskoj, proizlazi da su nesređene zemljišne knjige zapravo još najmanji problem.
Ako bi se, pak, komunalna naknada ukinula, kao i poseban porez na kuće za odmor, te zamijenili jedinstvenim davanjem, pitanje je koliki bi taj porez u postotku trebao biti da namakne dvije i pol do tri milijarde kuna godišnje. Ako bi se vodili tržišnom vrijednosti koju arbitrarno utvrđuje Porezna uprava i na temelju koje udara porez na promet nekretnina, u startu bi imali nekoliko puta veći porez u odnosu na slične nam zemlje jer one koriste neusporedivo nižu osnovicu.
Zamjena poreza na rad porezima na imovinu i kapital samorazumljive su i prirodne preporuke ekonomskih stručnjaka. No, najave uvođenja poreza na nekretnine kod nas su, istovremeno, popraćene najavama ukidanja tek uvedenog poreza na dividende. Da bi, dakle, namaknuli onoliko novca koliko trenutačno namičemo komunalnom naknadom i porezom na kuće za odmor, porez na nekretnine trebao bi biti među najvišima u Europi. U slučaju da se ukine porez na dividendu, vjerojatno bi se i ta razlika prebila preko vlasnika nekretnina. Porezom na kapital Hrvatska ubire oko 10 posto ukupnih poreznih primanja, odnosno upola manje nego u prosjeku zemlje EU-a.
Nametima na nekretnine sada ubire i do tri puta više od tih zemalja mali oglasnik
Post je objavljen 04.05.2016. u 08:02 sati.