Marketing
Kasandrina krivnja
Nadovezivanje na post Smisao Kasandre i paralelu koju je novinarka povukla između sudbine mitološke Kasandre i životne priče glumice Mire Furlan (pa i spisateljice Slavenke Drakulić, koju sam citirala u komentarima).
Zla sudbina joj je poznata: proročica koja je vidjela budućnost, ali prokleta od bogova da nitko ne vjeruje njenim predskazanjima; proglašena i smatrana luđakinjom, silovana, a na koncu i usmrćena. (Misli se naravno na Kasandru; Mira Furlan i Slavenka Drakulić su početkom ‘90-ih "samo" bile proglašene "četničkom kurvom" i "vješticom".)
No što je uopće bila Kasandrina krivnja? Što je to Kasandra toliko grozno učinila da je osuđena na mučan život mučnog završetka?
Zavirimo malo u grčku mitologiju i detaljnije se podsjetimo priče o Kasandri:
"Kasandra u grčkoj mitologiji bila je kći trojanskog kralja Prijama i kraljice Hekabe u koju se zaljubio Feb Apolon, grčki bog proroštva i liječenja.
Apolon je, zaljubivši se, dao Kasandri dar proricanja budućnosti, a ona je na njegovu ljubav uzvratila hladnoćom zbog čega ju je prokleo tako da se na njezina proročanstva nitko ne obazire i da im nitko ne vjeruje. Njezina su proročanstva postala izvor velike boli i frustracija. Ponekad je to prikazano simboličnim Apolonovim pljuvanjem u njezina usta. U Eshilovoj drami Agamemnon Kasandrin lik govori da je prekršila obećanje da će mu postati družica.
U drugoj inačici mita, provela je noć u Apolonovu hramu sa svojim bratom blizancem, a hramske su joj zmije polizale uši tako da je mogla osluškivati budućnost. Ovo je česta tematika u grčkoj mitologiji, premda češće donosi dar razumijevanja životinjskog govora, a ne budućnosti.
Kasandra je predvidjela uništenje Troje, ali nije ih mogla spriječiti. Upozorila je Trojance o trojanskome konju i Agamemnonovoj smrti, ali njezina je obitelj mislila da je poludjela. U nekim se inačicama donosi da su je zbog toga i držali zatvorenom. Koreb i Otron pomogli su Trojancima jer su voljeli Kasandru. Ona je ujedno bila i prva koja je vidjela mrtvo tijelo svoga brata Hektora nakon što je doneseno u grad.
Nakon razrušenja Troje, potražila je utočište u Ateninu hramu gdje ju je silovao Ajant mlađi.
Kasandru je potom kao konkubinu uzeo kralj Agamemnon. Kao što donosi i Eshil u Agamemnonu, Klitemnestra, Agamemnonova žena bila je ljubomorna na nju. Dok je još Agamemnon bio u ratu, Klitemnestra je ljubovala s Egistom i odlučila ubiti svoga muža, ponajprije zato što je žrtvovao njihovu kći Ifigeniju. Kasandra je upozorila Agamemnona na njegovu smrt. Kad su se oboje vratili u Mikenu, Klitemnestra ih je ubila. Neki izvori govore da je Egist ubio i Agamemnonove i Kasandrine blizance - Teledama i Pelopsa."
Dakle sve to jer nije dala pičke? Apolon je, zaljubivši se, dao Kasandri dar proricanja budućnosti, a ona je na njegovu ljubav uzvratila hladnoćom zbog čega ju je prokleo tako da se na njezina proročanstva nitko ne obazire i da im nitko ne vjeruje. Njezina su proročanstva postala izvor velike boli i frustracija. Ponekad je to prikazano simboličnim Apolonovim pljuvanjem u njezina usta. U Eshilovoj drami Agamemnon Kasandrin lik govori da je prekršila obećanje da će mu postati družica.
U drugoj inačici mita, provela je noć u Apolonovu hramu sa svojim bratom blizancem, a hramske su joj zmije polizale uši tako da je mogla osluškivati budućnost. Ovo je česta tematika u grčkoj mitologiji, premda češće donosi dar razumijevanja životinjskog govora, a ne budućnosti.
Kasandra je predvidjela uništenje Troje, ali nije ih mogla spriječiti. Upozorila je Trojance o trojanskome konju i Agamemnonovoj smrti, ali njezina je obitelj mislila da je poludjela. U nekim se inačicama donosi da su je zbog toga i držali zatvorenom. Koreb i Otron pomogli su Trojancima jer su voljeli Kasandru. Ona je ujedno bila i prva koja je vidjela mrtvo tijelo svoga brata Hektora nakon što je doneseno u grad.
Nakon razrušenja Troje, potražila je utočište u Ateninu hramu gdje ju je silovao Ajant mlađi.
Kasandru je potom kao konkubinu uzeo kralj Agamemnon. Kao što donosi i Eshil u Agamemnonu, Klitemnestra, Agamemnonova žena bila je ljubomorna na nju. Dok je još Agamemnon bio u ratu, Klitemnestra je ljubovala s Egistom i odlučila ubiti svoga muža, ponajprije zato što je žrtvovao njihovu kći Ifigeniju. Kasandra je upozorila Agamemnona na njegovu smrt. Kad su se oboje vratili u Mikenu, Klitemnestra ih je ubila. Neki izvori govore da je Egist ubio i Agamemnonove i Kasandrine blizance - Teledama i Pelopsa."
Sve to jer je odbila tipa, odnosno preciznije, što se usudila imati vlastito mišljenje ne željeti muškarca koji je pošto-poto želio nju (a koji je po njenu nesreću bio bog na zemlji, odnosno, posesivna kretenčina sa supermoćima / supermogućnostima osvećivanja)?
Ma bravo. Umjesto da mu ponizno na koljenima zahvali na časti što mu se na nju digao, ona se drznula biti neimpresionirana skakavcem u njegovim gaćama (povijesno točnije: pod njegovom haljom).
In Apolon mode: Alfa frajerčina se nameće običnoj zemaljskoj trebi, a droca se takvom usuđuje reći ne?! Zamisli, ona, obična žena (a kao takva: prizemna, niska i prljava fuksa) usuđuje se odbiti božanskog muškarca! Kurvetina, šta ona misli tko je?! Što si umišlja?! Da smije misliti? Da ima pravo na vlastiti izbor (i vlastito tijelo)?! Da je jednaka muškarcu?! Zar štraca misli da je bolja od ostalih (pa čak i od muškaraca, saklonimebože)!?!
I zaslužila je da ju zbog toga išamara (a ako ne može kurcem, onda će prokletstvom)! Ta tko je vidio pičku misliti (svojom glavom)!?
Proglasili je ludom, silovali i ubili? Malo je i dobila! Kučka je zaslužila najmanje kamenovanje.
Jer nije dala. Jer je mislila.
[A kad i ako i dade, opet „grijeh“. Jadno žensko, kako god okreneš ne valja, kako god okreneš kurva (po mitologiji mizogenog primitivizma.)]
To je Kasandrina „krivnja“, to je taj strašni Kasandrin „grijeh“ - mislila je (a žena), bila je zagovornik razuma, misleći pojedinac (kontra ne/mišljenju tj. nasilju većine).
Post je objavljen 04.05.2016. u 20:00 sati.