Marketing
Cvjetni trg: podsjećanje na prvi otpor uništavanju, 1995. godine
Portal index.hr objavio je jučer članak Gdje je nestala čarolija? Stara fotografija cvjetnog trga postala hit na facebooku. Fotografija prikazuje Cvjetni trg u Zagrebu, sa stablima javora koja su posječena 1995. godine. Tim povodom, vrijedi se prisjetiti da je prije velike građanske akcije za obranu Cvjetnog trga i Varšavske ulice 2007.-2012. bio organiziran masovni građanski prosvjed, protiv tog prvog "modernističkog" preuređenja, koje je uvelike devastiralo nekadašnji osobiti štimung.
U nastavku prenosim moj prikaz toga zbivanja, u radu objavljenom 2014..
Najvažnija akcija, koje je Zelena akcija pokrenula potaknuta žalbama koje su dolazile na Zeleni telefon, kao i medijskim napisima, bila je usmjerena za zaštitu Trga Petra Preradovića (Cvjetni trg). U proljeće 1995. započelo je preuređenje trga, koje je uvelike narušilo njegovu osobitu ambijentalnu vrijednost. »Najveća katastrofa dogodila se na Cvjetnom trgu«, zapisao je urbanist Mladen Škreblin, opisujući promašaje "hrvatske državotvorne arhitekture". Povod za prosvjed bila je namjera da se posjeku stabla javora, koja su se na trgu nalazila, jer su svojom bujnošću smetala "modernim" arhitektonskim zamislima. Više biologa i šumara potvrdilo je da je laž da su stabla bolesna. Akcija je bila organizirana skromno, kao i nekoliko prethodnih tih godina, koje su ostale na simboličkom nivou, ali je mobilizirala masovnu javnu podršku.
Aktivisti su 21. svibnja 1995. stabla omotali bijelim papirom i postavili štandove na kojima su dijelili letke i prikupljali potpise na peticiju protiv sječe. Reakcija građana bila je neočekivano snažna; čekali su u redovima da peticiju potpišu i ostavljali brojeve telefona za kontakt, spremni da i fizički brane omiljeni trg. Potpisivale su brojne poznate javne osobe, od znanstvenika do sudionica izbora za izbor Queen of Croatia. U jednom danu prikupljeno je 3.500 potpisa, a ukupno u tri dana 8.346. Već 23. svibnja komisija, koju su osnovali Gradsko poglavarstvo, Gradski zavod za zaštitu spomenika i poduzeće "Zrinjevac" donosi odluku da se projekt revidira projekt revidira i stabla sačuvaju, te da trebaju biti zaštićena za vrijeme radova.
Izgledalo je da je građanska inicijativa odnijela pobjedu. Iznenada dolazi do preokreta. Komisija je donijela odluku da su stabla javora ipak u lošem stanju i da ih treba srušiti, i rušenje je započelo doslovce tijekom noći, 20.-21. kolovoza 1995.. Sve je bilo gotovo prije nego što je itko mogao reagirati.
Postojao je socijalnopsihološki čimbenik, na koji su gradske vlasti s pravom računale: u atmosferi općenacionalnog oduševljenja nakon oslobodilačke operacije "Oluja", bilo je nemoguće organizirati prosvjed. Prekršeno obećanje prošlo je bez posljedica, ali je vjerovatno utjecalo na to da HDZ izgubi izbore za gradsku skupštinu 29. listopada 1995..[1]
Nažalost, čak i prosvjedi koji su započeli 2007. protiv plana definitivnog devastiranja trga, iako su trajali pet godina, ostali su tek "ad-hoc" događaj, koji nije rezultirao u trajnom jačanju ukorijenjenosti ekoloških i urbanokulturnih aktivističkih grupa u narodu i jačanjem građanske samosvijesti. Bilo je važno dok je trajalo, a onda je isčezlo bez traga. Kad su u svibnju 2013. održani lokalni izbori, to uopće nije bila tema koja se spominjala. Zašto je to tako, ne ulazim ovdje, iako ima i o tome u citiranom radu.
Pobjedila je logika kapitala, kojoj je novinar Jozo Renić u tjedniku Zagreb.hr, koji se dijelio besplatno i slavio delanje tadašnjeg i sadašnjeg gradonačelnika Zagreba, oduševljeno popratio riječima da je dobro da privatnici imaju i svoju vojsku. To sam bio prenio 3. studenoga 2010., a original više nije dostupan na Svemrežju.
Htjelo se promijeniti zagrebačku vizuru dobivanjem novog vrijednog prostora, širokog 24 i visokog 16 metara. Iznad svega toga, doduše, bit će spavaonice bogataša, 45 apartmana, Zagrebački kristali, a dolje pod zemljom njihove garaže i parkirna mjesta. Ta kombinacija privatnog i javnog prostora u današnje je vrijeme neminovna (...) Horvatinčićeva privatna vojska, njegovi zaštitari koji su ga čuvali na vrućem tlu Cvjetnog trga, pomalo simboliziraju neko novo vrijeme, neki novi poduzetnički otpor, kakav se nije mogao voditi šezdesetih ili sedamdesetih godina prošlog stoljeća
Isti duh, da demokracija znači slijediti Zlatno pravilo: "Tko ima zlato, određuje pravila!" (a tko ima novaca da plati, može imati i privatnu vojsku) i dalje neometano buja, pobjeđuje i vlada Hrvatskom. U ožujku 2014, kad je sve bilo gotovo, Denis Kuljiš je bijesno zapisao da su protiv demokracije "feudalci i revolucionari", što je oduševljeno prenio moj tadašnji fb prijatelj (kasnije me je otkantao) Davor Huić, slobodnotržišni fundamentalist, koji se danas fino uhljebio kao savjetnik aktualnog predsjednika hrvatske vlade. O tome sam pisao 26. ožujka 2014. u članku "Sloboda za ljude ili sloboda za novac?.
Ono što su Bandić i Horvatinčić učinili,KJTV je ruglo i negacija LIBERALNE pozicije - ako bi ona ipak trebala uključiti nešto više osim "sva prava svakom pojedincu koji može platit!". (...)
Samo nekoliko mjeseci nakon toga, dolazi jedan razvojnik (developer) i kaže gradonačelniku »Čuj kume, imam ti ja super ideju za to što Zagrebu treba: još jedan trgovački centar! Samo za to treba razoriti strukturu jednog bloka. Daj sredi da tvoji u Gradskoj skupštini to izglasaju.« I to je bilo provedeno, iako ne bez otpora. (...)
Smatrati da je takva vrsta i način utjecaja iz "građanskog društva" na javnu vlast (interes privatnika da zaradi lovu + crony veze) u redu, da je to "liberalno" i "demokratski", a ono što smo mi kao društveni pokret činili (interes desetina tisuća, koji su se na ovaj ili onaj način aktivirali + javno djelovanje) da je loše, vrsta je "liberalne pozicije" ("slobodarstva") koju ne mogu ni malo poštovati.
No eto, na kraju, narod to podržava i to želi. Građanski prosvjedi beznadežni su, kao što su u feudalizmu bili oni seljački. Privatne vojske pobjeđuju, a narod to prihvaća.
_______________________
1. Zoran Oštrić: "Ekološki pokret u Hrvatskoj 1990-ih (s pogledom iz 2013.)", http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=199463‘
Post je objavljen 02.05.2016. u 14:14 sati.