Na youtube kanalu su objavljene dvije video snimke s nadzorne kamere iz jedne pekare u Mostaru na kojima je vidljivo kako djelatnica pekare krade novac.
Na prvoj snimci se vidi kako radnica razmjenjuje novac da bi zatim dio novca sakrila u lijevi rukav, a na drugoj snimci se vidi kako prilikom vraćanja kusura zavrće rukav i otkriva novac ispod rukava.
Naravno, radi se o očitoj krađi, ako je snimka autentična, odnosno ako nije podvala.
Međutim, ovdje se otvara još jedno pitanje, o odnosu rada i kapitala. Naime, svaki radnik svojim radom stvara dobit vlasniku kapitala („gazdi“), a „gazda“ jedan mali dio te dobiti vraća radniku u obliku plaće dok veliki dio dobiti zadržava za sebe. Radnik plaću dobiva kako bi mogao preživjeti i nastaviti otuđivati svoj rad u korist gazde te mu tako stvarati dobit, kao što su nekad robovi za svoj rad dobivali hranu da bi mogli preživjeti i nastaviti raditi za robovlasnika.
U kapitalizmu je taj odnos sofisticiraniji, radnik radi za plaću, a ako je plaća dobra s vremenom i on može skupiti neki kapital i postati robovlasnik, pardon, kapitalist, te uložiti novac u neki posao gdje će drugi raditi za njega i stvarati mu dobit. To je tajna uspjeha kapitalizma, svatko može postati izrabljivač ako je dovoljno sposoban.
Naravno, to je sve legalno, po zakonu, ekonomski odnosi u društvu tako funkcioniraju – na ozakonjenju krađe zvane otuđeni rad.
Ali krađa je krađa, bila legalna ili ilegalna.
I ova krađa novca od strane djelatnice pekare je mizerna prema ozakonjenoj krađi svih vlasnika kapitala koji stječu dobit na račun otuđenog rada, a ako se gleda iz kuta pravedne (čitaj jednake) podjele dobiti između onoga tko ulaže svoj rad i onoga tko ulaže kapital, (jer niti bez rada niti bez kapitala nema dobiti), onda se ovo iz moralne perspektive i ne mora smatrati krađom, već prisvajanjem dobiti koju je radnica stvorila svojim radom, naravno ilegalnim prisvajanjem tako da je to po zakonu krađa, jer zakon je ipak osmišljen da daje prednost kapitalu pred radom, i to ogromnu prednost, na način da stjecanje dobiti na konto otuđenja rada ne smatra krađom, dok ovakvo prisvajanje dijela dobiti koju je radnik stvorio svojim radom smatra krađom.
Uglavnom, „gazda“ je u pravu i moralno i zakonski, jer ta vrsta morala (da je etički prihvatljivo stjecati dobit na račun tuđeg rada) je uvriježena u društvu i ozakonjena, radnica ga je pokrala i sad će ga pop**iti... Tko joj je kriv, što nije bolje pazila, pa se dala uhvatiti u (ne)djelu...
Što vi mislite o tome?
Pogledajte video snimke
Post je objavljen 02.05.2016. u 12:50 sati.