Marketing
Ustaški grijeh
U susret Danu pobjede
Gospođa Kolinda Grabar Kitarović se izgubila na (širokom i dugotrajnom) prostoru hrvatske žrtve.
Bleiburg, Križni put (na kojem je jedna od postaja bio i Jasenovac), sustavni progon i ubojstva Hrvata su revidirali povijesnu krivnju tog naroda.
Državopravna teorija (teorija međunarodnog prava) ukazuje na neodrživ položaj Hrvata.
Navesti ću enciklopedijsko viđenje pojma međunarodnog prava i nastaviti logički slijed (proistekao iz tih spoznaja).
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Izvori međunarodnog prava
Polazeći od članka 38. stavka 1. Statuta Međunarodnog suda, izvori međunarodnog prava su sljedeći:
međunarodni ugovori, odnosno međunarodne konvencije bilo opće ili posebne, koja ustanovljuju pravila, izrijekom priznata od država u sporu;
međunarodni običaji kao dokaz opće prakse, prihvaćene kao pravo
opća načela prava priznata od civiliziranih naroda
kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila - sudske rješidbe te učenja pravnih stručnjaka različitih naroda
Subjekti međunarodnog prava
Subjekti međunarodnog prava su subjekti kojima međunarodno pravo priznaje prava i dužnosti, i koji djeluju po odredbama međunarodnog prava te su podvrgnuti međunarodnom pravnom poretku.
Subjekti međunarodnog prava, u prvom redu, su države, koje su redovni subjekti međunarodnog prava. Drugi subjekti su sekundarni, izvedeni, pa čak i fiktivni subjekti međunarodnog prava.
Drugi važni subjekti međunarodnog prava, koji su se naročito razvili nakon II. svjetskog rata, su međunarodne organizacije.
Također, u određenim slučajevima subjektima mogu biti i ustanici i oslobodilački pokreti koji su priznati od stranke međunarodne zajednice kao zaraćene strane.
Postoji i cijeli niz područja s posebnim položajem, kako u povijesti tako i danas. Danas je najpoznatiji takav subjekt Sveta Stolica.
Čovjek pojedinac u pravilu nije subjekt međunarodnog prava. Međutim, u određenim slučajevima, a naročito u novije vrijeme, međunarodno pravo daje određeni subjektivitet pojedincu. Primjeri za to su pravila međunarodnog prava koja se izravno obraćaju pojedincu te mu daju prava ili mu nalažu obveze, a primjeri za to su kažnjavanje piratstva, kršenje blokade, pravo pripadnika manjina da podnose peticije, te pravo pojedinca da izađe sa svojim zahtjevima pred organe međunarodnog pravosuđa.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodno_pravo
Izvori međunarodnog prava
Polazeći od članka 38. stavka 1. Statuta Međunarodnog suda, izvori međunarodnog prava su sljedeći:
međunarodni ugovori, odnosno međunarodne konvencije bilo opće ili posebne, koja ustanovljuju pravila, izrijekom priznata od država u sporu;
međunarodni običaji kao dokaz opće prakse, prihvaćene kao pravo
opća načela prava priznata od civiliziranih naroda
kao pomoćno sredstvo za utvrđivanje pravnih pravila - sudske rješidbe te učenja pravnih stručnjaka različitih naroda
Subjekti međunarodnog prava
Subjekti međunarodnog prava su subjekti kojima međunarodno pravo priznaje prava i dužnosti, i koji djeluju po odredbama međunarodnog prava te su podvrgnuti međunarodnom pravnom poretku.
Subjekti međunarodnog prava, u prvom redu, su države, koje su redovni subjekti međunarodnog prava. Drugi subjekti su sekundarni, izvedeni, pa čak i fiktivni subjekti međunarodnog prava.
Drugi važni subjekti međunarodnog prava, koji su se naročito razvili nakon II. svjetskog rata, su međunarodne organizacije.
Također, u određenim slučajevima subjektima mogu biti i ustanici i oslobodilački pokreti koji su priznati od stranke međunarodne zajednice kao zaraćene strane.
Postoji i cijeli niz područja s posebnim položajem, kako u povijesti tako i danas. Danas je najpoznatiji takav subjekt Sveta Stolica.
Čovjek pojedinac u pravilu nije subjekt međunarodnog prava. Međutim, u određenim slučajevima, a naročito u novije vrijeme, međunarodno pravo daje određeni subjektivitet pojedincu. Primjeri za to su pravila međunarodnog prava koja se izravno obraćaju pojedincu te mu daju prava ili mu nalažu obveze, a primjeri za to su kažnjavanje piratstva, kršenje blokade, pravo pripadnika manjina da podnose peticije, te pravo pojedinca da izađe sa svojim zahtjevima pred organe međunarodnog pravosuđa.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodno_pravo
Hrvatska je osporavanjem legitimnosti "prisajedinjenja" (srpske okupacije pučem) 1918.g. ozbiljno narušila opstanak tvorevine južnih slavena pod srpskim opankom. Uspostavom NDH taj je proces poništen (ali pred dijelom međunarodne zajednice, koja je u tom trenutku bila u svjetskom ratu). Ustrajnost na političkom pravu ponukao je pobjednike (onaj dio međunarodne zajednice koji se nije slagao s uspostavom hrvatske države) na iskorištavanje (prividnog) položaja Hrvatske države u ratnom sukobu za osporavanje postojanja iste. (Mogli su fašističku Italiju pripojiti Libiji (pa bi Gaddafi rušio revolucijom Giorgio Napolitano-a), ali nisu ...).
Pripremajući novu međunarodnu organizaciju (Ujedinjene narode), koristeći teoriju međunarodnog prava, sovjeti su preko svojih krvoloka (titovih komunista i partizana) odlučili hrvatsku organizacijski onesposobiti u potraživanju svojih državotvornih prava (te naložili pokolj i progon poznat kao bleiburška tragedija).
Podjednako danas, padom ruskih diktatura (Iraq, Sirija, ...), Rusi su odlučili zadržati (Siriju) jednu državu po američkim standardima te su ratnim pokoljem (300000 mrtvih) progonom i iseljavanjanjem odlučili "demokratskim" izborima zadržati Assada ...
Tito je tek 1946.g. (neutralizacijom državotvornih Hrvata) uspostavio socijalizam i vlast partije ...
Komunisti, partizani, Tito i njegovi sljedbenici (danas titoisti) nisu stvarali drukčiji svijet. Stvarali su krvave zločine (kao srpsko-ruska poslušna (Hrvatima krvoločna) paščad). Osporavali Hrvatima pravo na postojeće državo pravo ... Kolinda sramotno odbija naučiti hrvatsku povijest i prekinuti zasipanje Hrvata povijesnim krivokletstvom.
Hrvati smo, graničari stari (mi volimo crven bijeli plavi ... i nismo antifašisti koji su pobijedili). Mi smo ratovali za priznavanje hrvatskog državnog prava a ne za fašizam ili antifašizam.
Post je objavljen 30.04.2016. u 10:46 sati.