Pregled posta

Poljske priče

Prilikom subotnje vožnje biciklom, naišao sam na ovog ljepotana:

Proljeće-iako još ponešto prohladno-je izvuklo i staro i mlado van, ali boja i dalje nema.
Ovo je glavna turistička ulica, par kilometara sasvim poštenog broja prolaznika.

U Poljskoj ove godine slave 1050 godina od pokrštavanja. Evo jedne prigodne
crkvice na kraju grada, neugledne, siromašne, male majušne kapelice veličine tvornice.:

Skoro svaki dan prolazim kraj nje, kad idem na posao, pa sam sad konačno i ušao,
čekajući na autobus: uobičajena ružnoća moderne crkvene arhitekture. Križ ko neboder!
Mogla bi i Crkva poraditi malo na umjetničkim instalacijama tipa "arhitekt na banderi"...

Riječ je o sanktuariju, dakle, neko čudo se desilo...ovo je slika pri ulazu:

Iza takvih mjesta je obično priča. Ne budi lijen, pronašao sam stranu
Sanktuarija.
Tada 12-godišnja Wladyslawa Papis je 1943 imala viđenje Majke Božje-vidjela je
ženu jako nalik onoj na slikama u lokalnoj crkvi. Žena je stajala, lebdjela usred
krošnje stabla višnje! Vidjela ju je još mnogo puta do 1949, naravno, bila je to
Marija, koja joj je saopćavala jednostavne upute...bile su ratne godine i te upute
su im i te kako trebale! Marija joj je rekla i da će tu jednog dana stajati crkva.

Naravno, tako se i dogodilo: 1994 crkvu je izgradio red očeva Pijara, i 1997 je
posvećena kao Marijino svetište-gospođa Wladyslawa se dolazila tu moliti. Kad
sam ušao u crkvu, vidio sam na oglasnoj ploči pri ulazu osmrtnicu s njenim imenom.
Umrla je, u 86-oj godini, tjedan dana pred mojim ulaskom u crkvu. Čudni su putevi...

Nek joj je s mirom, iz onog što sam pročitao djelovalo je da je bila pozitivna osoba.


Post je objavljen 25.04.2016. u 08:44 sati.