Christian Gruning
Izdavač: Znanje 2010.
Dobar čitač opaža smislenu cjelinu „jedna mala zelena jabuka“ jednim jedinim skokom oka.
Lijeva je polutka odgovorna za analitičke djelatnosti i osjeća se dobro kad prerađuje linearne nizove. U toj e polutki informacije prerađuju digitalno, tj jedna nakon druge. Zbog toga za nju vrijeme ima važnu ulogu. I izvor se jezika nalazi u lijevo polutki mozga. Akademska umijeća na koja se mnogo polaže u školi i izobrazbi najviše potiču razvoj, ponajprije razmišljanje lijevom polutkom mozga. No, zbog usmjeravanja pozornosti na pojedine dijelove, lijeva polutka mozga povremeno ne može prepoznati šumu od stabala.
Desnoj strani mozga, naprotiv, vrijeme, linearnost i jezik ne znače ništa. Ovdje je sjedište prostornog mišljenja. Razmišljanje desnom polutkom određuje mašta, kreativnost i slike. Informacije se obrađuju analogno. Odlučujuća je opća slika, a ne pojedini detalj. Ali desna strana mozga povremeno ne vidi pojedina stabla od šume.
Međutim, ta pojednostavljena podjela mišljenja na dvije polutke nije potpuno odživa. Dapače, naš se mozak sastoji od mnogo centara. Ne postoje samodva pola mišljenja, nego bezbroj međustupnjeva.
Lijeva polutka mozga odnosi se na analitičko, sekvencijalno mišljenje. Desna polutka je odgovorna za stvaralačko, maštovito, prostorno mišljenje i mišljenje u slikama. A za izvrsno čitanje i učenje potrebno je združivati vještine obiju polutka. Samo ćete tako moći iskoristiti svoju punu sposobnost u razumijevanju podataka.
Ako je čovjek došao do raznije na kojoj shvaća smislene cjeline, a ne pojedine riječi, redoslijed više nije odlučujući čimbenik. Štoviše, autorov stil odlučuje kako će cjeline biti poredane. Primjerice, za razumijevanje nije važno kojim ćete redoslijedom pročitati dvije smislene cjeline „čitam knjigu“ i „u našem vrtu“ – Čitam knjigu – u našem vrtu. Ili U našem vrtu – čitam knjigu.
Čitanje riječ po riječ ograničava vašu brzinu čitanja. Ono otežava razumijevanje i usredotočenost pri čitanju.
Dobar čitač čita po smislenim cjelinama. Izvrsni čitači čitaju čak nekoliko redova istodobno i služe se skokovima oka unatrag.
Uporaba ruke kao pomagalo uvelike ubrzava čitanje.
Odsada morate razlikovati čitanje za vježbu i normalno čitanje. Kad čitate normalno čitajte samo brzinom koja će vam omogućiti najbolje razumijevanje onoga što čitate. Kad vježbate naprotiv, morate čitati mnogo brže od te brzine. Zato ćete u početku jedva razmijeti što čitate.
Morate napustiti svoje područje ugode kako biste naučili nešto novo.
Vježba 3-2-1 u kojoj tri puta čitate isti tekst najprije 3 minute, pa 2, pa 1 minutu. Cilj je dostići pročitano u 3, potom 2 minute, u finalu u 1 minuti.
Ako se trenutačno osjećate ugodno čitajući brzinom od možda 250 riječi u minuti i počnete čitati 500 riječi u minuti, imat ćete osjećaj da jurite preko teksta. Takvo čitanje ne čini se baš opuštenim. Uvjeravam vas da će se to uskoro promijeniti. Čim dostignete brzinu od 600 riječi u minuti, a da se pritom osjećate ugodno, imat ćete isti osjećaj kao sada kad čitate, primjerice 200 riječi u minuti. Vaše će oko svaki skokom svladati smislene cjeline od nekoliko riječi. Nećete više ni izgovarati tekst u sebi, tako da će vaše čitanje postati nešto opuštenije. Čitanje velikom brzinom činit će vam se tako normalnim da nećete primijetiti razliku otprije.
Više informacija dobit ćete iz gornje polovice retka. Zato se, dok čitate usredotočite na gornji dio retka, kao da prelazite očima preko riječi. Bit će vam lakše osloboditi se čitanja riječ po riječ i razumjeti skupine riječi.
Tri tjedna trebali biste rezervirati barem 30 minuta dnevno za vježbanje brzog čitanja.
Morate znati da su ti platoi (opa. Kada vam se čini da stojite na mjestu i ne napredujete a ustvari ste došli do platoa kojem slijedi viši stupanj napredovanja) u fiziologiji učenja najvažniji trenuci. Za njihova trajanja u mozgu nastaju nove veze, no ne možete se njima poslužiti odmah, nego se najprije moraju obaviti zaštitnim slojem, slično kao što se električna žica obavija zaštitnim omotačem. Nove veze se između stanica u našem mozgu omataju zaštitnim slojem nazvanim mijelin. Proces se zove mijelinizacija. Tek kad se taj proces završi, na raspolaganju su nam novi načini razmišljanja, a time i načini ponašanja. Preskačemo plato.
Kad odjednom usprkos vježbanju, ne napredujete, možete biti sretni što upravo nastaju nove veze. Važno je samo jedno – da ste napustili područje ugode. Ako nastavite stalno vježbati sigurno će nastupiti i sljedeći skok. Naučite voljeti plato. Samo ćete tako imati uspjeha u onome što radite.
Kako biste odredili brzinu svojega čitanja, najprije morate izračunati prosječan broj riječi po retku u svojoj knjizi za vježbu. Izbrojite riječi u 10 punih redova i podijelite rezultat sa 10. sada imate prosječan broj riječi u retku. Zatim izbrojite broj redaka koje ste pročitali u minuti. Pomnožite broj pročitanih redaka s prosječnim brojem riječi po retku ako je prosječan broj riječi po retku npr 8, a vi ste prošli 40 redaka, čitali ste brzinom od 320 riječi u minuti.
Vaš mozak nalikuje tvornici kemijskih tvari koja proizvodi psihoaktivne droge. Ti kemijski spojevi koje tijelo samo proizvodi imaju izravan utjecaj na vašu oštroumnost, pamćenje i raspoloženje. Sirovina iz koje u mozgu nastaju te tvari potječe iz hrane koju uzimate.
Ako manjkaju važne hranjive tvari, usporava se prijenos živčanih impulsa u mozgu i razmjena tvari u stanicama mozga. Nedostaju važne tvari potrebne za obnovu sivih stanica. Za trajanja procesa mišljenja u svakoj se stanici koja u njemu sudjeluje u sekundi preradi oko 15000 molekula bjelančevina. Da bi se to moglo odviti, na raspolaganju moraju biti prave stvari, a njih dobivamo samo uravnoteženom prehranom.
Tri tjedna jedenja jedino fast fooda uslijede depresivna raspoloženja i problemi s pamćenjem i usredotočenošću. Takva jednolična prehrana nema za posljedice samo umne sposobnosti nego i tjelesne. U tri tjedna dobije se 15 kg. Postane se trom, a pretrage u krvi pokazuju ozbiljan problem s jetrom.
Vitamini važni za mišljenje su npr vitamin C koji ima odlučujuću ulogu u stvaranju neurotransmitera dopamina, vitamin E koji pomaže prijenosu kisika u stanice i podmazuje sive stanice, te vitamini B-kompleksa (ponajprije vitamin B1, B6, B12, folna kiselina) pri čijem nedostatku dolazi do gubitka pamćenja i duševnih poremećaja. Za sposobnost mišljenja važni su minerali željezo, cink, kalij, magnezij i krom.
Masne kiseline su važne hranjive tvari za najbolju umnu sposobnost jer se od njih sastoji velik dio mozga. I sve membrane milijarda neurona sastoje se od masnih kiselina. Preduvijet učinkovitog povezivanja živaca je prava vrsta i količina masnih kiselina odlučujućih za odrćavanje stavilnosti i i funkcionalnosti stanične membrane. Najviše pozornosti obratite a unos važnih omega-3 masnih kiselina koje najčešće nedostaju. U hrani je najbolji izvor takvih kiselina riba koja živi u ladnoj vodi – primjerice losos, skuša, sleđ, srdela i tuna.
Sav se ljudski život bazira na vrlo malom broju sastavnih elemenata, aminokiselina. U našoj bi prehrani trebalo biti dovoljno ponajprije aminokiselina fenilalanina, triptofana i tirozina jer su one preduvjet za stvaranje dopamina i serotonina. Ako se osoba uravnoteženo hrani voćem i povrćem, a mlijeko, mliječne proizvode, jaja, meso ili ribu uzima u granicama normale, osigurat će dovoljnu kočinu aminokiselina.
Vježba 2-2-2 podrazumijeva čitanje teksta za vježbanje uz što bolje razumijevanje. Nakon dvije minute označite pročitano, u naredne 2 minute zadatak je pročitati duplo veći tekst, a opet u slijedeće 2 minute pokušati pročitati duplo veći tekst od pročitanog u posljednje 2 minute.
Vježba troskok – naučite se na ravnomjeran troskok tako da cijeli redak pređete u tri pregleda okom, tri skoka.
Some book are to be tasted, other to be swallowed, and some few to be chewed and digested.
Neke knjige valja kušati, druge progutati, a samo nekolicinu valja prožvakati i probaviti.
Ako se, dok čitate, usredotočite na točku na zatiljku, dovodite se u stanje opuštene budnosti. Vaše se vidno polje širi, pa vam je lakše zapažati smislene cjeline. Pokreti su očiju brži. Povećana sposobnost opažaja i bolja usredotočenost razlog su boljem pamćenju teksta.
Naš mozak uima samo 2 posto težine tijela, ali treba više od 20 posto unesenog kisika.
Što imate više andrenalina u krvi, to teže razmišljate i zapažate. Pobrinite se da ste dovoljno opušteni dok čitate.
Za izradu mentalih mapa koristite tiskana slova. Za razliku od pisanih, tiskana mogu pokrenuti obje polutke mozga. Tako vizualna karta uvijek više nalikuje slici. Važno je da vizualnu kartu nakon jednoga dva ponavljanja u budućnosti možete obuhvatiti jednim pogledom. To je jedna od velikih prednosti. Dovoljan je jedan pogled da opet u svijest prizovete informacije. S linearnim bilješkama to nije moguće.
Svejedno je koliko vremena za čitanje imate. Uvijek je bolje dio vremena sačuvati za ponavljanje teksta vlastitim ključnim riječima.
I ovaj korak morate pravilnim vježbama učiniti prirodnim. Tada će se ponavljanje automatski odvijati i tijekom čitanja, tako da ne morate svjesno izdvajati vrijeme za njega.
Vježba orla – izvedite vježbu na za vas idealnom mjestu. Vježbajte u svojoj najdražoj knjižari. Potražite zanimljive knjige i preletite ih u najviše 10 minuta. U to vrijeme pokušajte iz knjige „izvući“ što više informacija. Kad prolazite kroz knjigu, morate naći mjesta koja sadrže najviše informacija.
Čitanje se može usporediti sa slagalicom.
Počnite s jasnim ciljem čitanja. Uz njegovu ćete pripomoć lakše primijetiti važne sadržaje u knjizi.
Najprije steknite uvid u knjigu kkao ne biste izgubili cjelokupnu sliku. Podijelite knjigu na etape čitanja.
Prođite knjigu etapu za etapom. Prije nego što pročitate odlomak, preletite ga očima. Stalno provjeravajte jeste li ispunili svoj cilj.
Važna mjesta označite crtom na rubu stranice.
Teška mjesta najprije preskočite, da biste im poslije pristupili sa spoznajama s obje strane.
Pogled unatrag pomaže u raspoznavanju poveznica unutar knjige.
Post je objavljen 11.04.2016. u 15:30 sati.