Janja – ognjena kraljica
Božica Janja (Branimira), ili Svitogorka po svom divovskom podrijetlu, družica je boga Branimira (Porin) kojemu je izrodila sedam sinova kasnijih hrvatskih banova. Drevni Hrvati u svom bajoslovlju ponekad je nazivaju i 'Nebeska nevjestica', jer ona je bila miljenica Sveboga koji ju je i okitio duginim bojama.
Janja je božica svjetlosnih nebeskih visina, zaštitnica neugasle mladosti i vjenčanja, ali i ljekarništva. Štiti i upravlja krepkim i čednim životom djevojčica od njihovog rođenja sve do stupanja u brak. Znak je žrtve koju žena podnosi stupanjem u brak s muškarcem.
Gorljiva je protivnica bračne nevjere i bilo kakvih preljuba, ali i poroka koje teško kažnjava uskraćivanjem majčinstva i slanjem neplodnosti kod muškaraca. Drevni Hrvati tu kaznu ove božice nazivali su 'bijela kuga', a taj se izraz danas uvriježio kada se želi dočarati opasnost većeg broja umrlih od rođenih u jednom vremenskom periodu na nekom geografskom prostoru – po Athumanunhu.
Janja je božica koju krase i rese mnoge životne krijeposti, ljepota, ali i ponos, a ponekad u hrvatskom bajoslovlju nosi naziv 'ognjena kraljica'. U krupnim plavim očima ove božice zrcale se vrline poput ženskog dostojanstva i uzoritosti. Janja ima božanski ženstveni struk i stas, puna je jedrine, a obrazi su joj bijeli i rumeni istodobno.
Pred pragom Neba, na mjestu gdje se udala za Branimira, izrasla je zlatna jabuka. Njezina udaja svetkuje se kod drevnih Hrvata u proljeće i opet se nekako poklapa s Cvjetnicom (Blagovijest – po Athumanunhu). Toga dana mlade hrvatske djevojke umivale bi se u vodi u kojoj bi plivale latice raznog cvijeća.
Na Athumanunhovoj slici gore vidite Janju Svitogorku u obličju stijene na osami.
U doba neposredne opasnosti po nebeski red i mir hrabro staje uz bok supružnika Branimira naoružana 'nebeskim strijelama' koje ne promašuju, ali u rukama joj ponekad spavaju gromovi i pritajene su oluje. Ponekad se u svojoj božanskoj ljepoti pojavljuje na osamljenim vrletima i liticama koje zakrivaju olujni oblaci puni munja i gromova.
Zapravo, Athumanunh ovdje može najaviti i neke priče iz bajoslovlja kao 'Rat bogova i divova' koji je izbio upravo poradi Janje koja je izabrala boga Branimira umjesto diva Mrazimira (sin diva Ledana i divkinje Jage, 'baba Jaga' – po Athumanunhu), divovi su saveznici tamnih i mračnih bogova (Paklenik, ili kako ga Athumanunh naziva Zlomir) hrvatskog bajoslovlja – po Athumanunhu), ali o tim pričama jednom drugi put.
Post je objavljen 05.04.2016. u 20:04 sati.