Marketing
Od Krapine do Skadarskog jezera _ 6. dio
Vrijeme je da se krene prema konačnom cilju – Virpazaru i Skadarskom jezeru. Iza mene je dosta kilometara i ostalo mi je samo još dvadesetak ili manje da dođem do Virpazara.
Cesta uobičajena, uska sa puno nepreglednih zavoja s tim da na ovom potezu od Rijeke Crnojevića do Virpazara ima dosta stajališta pa ako ste zaljubljenik u prirodu i fotografiju možete učiniti prekrasne „fotke“.
Vama ostavljam na procjenu da li sam ja koji put stao na ugibalištu ?!
Evo me u Virpazaru i prvo što primjećujem, Ana znam da si pogodila, je most koji povezuje grad.
No, prije negoli se pozabavim mostom i fotografiranjem te traženjem podataka o gradu moram naći smještaj.
Treba se negdje prespavati.
Odlazim do turističkog ureda gdje ljubazna djevojka odgovara da ne zna da li ima slobodnih soba te da ona kao zaposlenik ureda ne smije nikog „gurati“.
Istovremeno mi u ruke gurne malu brošuru i tiho kaže: „Otiđite u Virpub, tamo su vam sobe dobre i jeftine“.
Toliko o „(ne)guranju“.
U „Virpubu“prava irska atmosfera. Irska glazba. Na šanku se „smiješi“ irski whiskey, crno pivo i ostale irske potrepštine a ljubazni konobar me odvodi do sobe ( super – kao u hotelu ) i naplaćuje „smiješnih“ 10 eura a uz to još imam i besplatno piće po svom izboru. Popio sam irsku kavu.
Uzimam fotoaparat i vraćam se mostu.
Virpazar se prvi puta spominje 1242. godine u povelji kralja Vladislava vranjinskom manastiru, a smjestio se na samom ušću rijeka Orasotice i Crmnice koje čine Virsticu. Mali gradić, uostalom kao i svi u Crnoj Gori izuzimajući Podgoricu i Nikšić koji su za crnogorske prilike velegradovi, neraskidivo je povezan sa Skadarskim jezerom na čijim se obalama i nalazi.
Okružen je visokim planinama pa se dobiva dojam da je još manji.
Ono što se ne vidi odmah, većina nas je fascinirana jezerom i nešto manje planinama jer se ionako preko njih dolazi do Virpazara, je zaleđe grada.
Zaleđe je izuzetno pitomo gdje dominiraju nasadi vinograda ( najpoznatije „Crmničko vino“ ), a koliki značaj imaju vinogradi i proizvodnja vina najbolje govori podatak da se sredinom prosinca redovito održava „Festival vina i ukljeve“ koji okuplja najbolje vinogradare i podrumare ovog kraja.
Stanovnici grada svoje mjesto nazivaju Vir, po mjestu gdje voda stvara vir, ali zbog snažnog razvoja trgovine za vrijeme vladike Petra I Vir je postao jaki trgovački centar, odnosno „pazarište“. Vjeruje se da je zato i dobio novo ime Virpazar.
Čitav ovaj prostor ( od Rijeke Crnojevića do Virpazara ) pripada Nacionalnom parku Skadarsko jezero koje je i najveće slatkovodno jezero u ovom dijelu Europe.
Nacionalni park Skadarsko jezero obuhvaća 40.000 ha, od čega 391 km2 pripada Crnoj Gori.
Ime je dobilo po gradu Skadru ( alb. Shkoder ) koji se nalazi u sjevernoj Albaniji.
Skadarsko jezero je okruženo visokim crnogorskim planinama Lovcenom, Sutormanom, Rumijom i Tarabošom na južnoj strani, a ono se nalazi na samo 5 metara nadmorske visine.
Nije previše duboko, kao npr. Pivsko, jer ovdje je prosječna dubina 5 metara a maksimalna 8,3 metra. Kada sam kod brojaka da spomenem i dužinu obale Skadarskog jezera: iznosi 168 kilometara, a čak 110,5 pripada Crnoj gori dok Albaniji pripada 57,5 kilometara obale.
Skadarsko jezero je jedno od najvecih jezera u Evropi, posebno kada je nivo vode visok, sadrži 40 različitih vrsta ribe, 280 vrsta ptica od kojih je najpoznatija "Bijeli Pelikan". Kada govorim o ovim prirodnim ljepotama, teško je pronaći riječi, koje bi opisale cijelo bogatstvo koje krije ovo jezero. Mnogo je razloga zbog kojih ga vrijedi posjetiti, zbog njegove prirodne ljepote, dodao bih, i izuzetno ljubaznih stanovnika.
Da bi ste doživjeli njegovu prirodnu ljepotu, jedan od najboljih prijedloga je i samo krstarenje. Tijekom krstarenja ( hvala Leo na preporuci za Zlatana ) imate priliku uživati u oazama netaknute prirode, a za sve entuzijaste prirodnih ljepota izdvajam: ribolov na jezeru i promatranje ptica.
Skadarsko jezero se snabdijeva vodom iz rijeka, izvora i podzemnih voda, te je, putem rijeke Bojane, povezano sa Jadranskim morem.
Njegovo slijevno područje pokriva površinu od gotovo 5.500 kvadratnih kilometara – uglavnom na teritoriji Crne Gore.
Jedna od glavnih karakteristika Skadarskog jezera su sezonske oscilacije nivoa vode zbog dotoka iz rijeke Morače, a u kombinaciji sa ograničenim kapacitetom rijeke Bojane da ispusti vodu u Jadransko more.
Skadarsko jezero je jedno od posljednjih staništa u kojem se gnijezde mnoge vrste ptica, a od kojih su pelikani odabrani kao simbol jezera.
Crnogorski dio Skadarskog jezera i njegovo okolno područje proglašeni su Nacionalnim parkom 1983. godine, dobili su status važnog područja za ptice 1989. godine, dok su 1996. godine stavljeni na Ramsarsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Albanski dio je dobio status prirodnog rezervata te je također stavljen na listu močvara od međunarodnog značaja 2005. godine.
Post je objavljen 04.04.2016. u 12:59 sati.