FILM O ŽIVOTU ZAJEDNICE NA DUGOM OTOKU
U Palači Matice Hrvatske u srijedu 30. ožujka predstavljen je dokumentarni etnografski film pod imenom “ Nagrišpane traverse”. Film je sniman na Dugom otoku i općini Sali tijekom ljetnih mjeseci 2013. i 2014. godine. Scenaristica filma je Lidija Bajuk, a režiser i snimatelj Ante Rozić . Produkciju filma radili su Ante Rozić i Koraljka Kuzman Šlogar iz Instituta za folkloristiku i etnologiju.Montažer filma je Damir Cimperšak, a majstor zvuka u ovom dokumentarnom filmu je Zoran Knežević.
Svijet se mijenja vrlo brzo. Vrijeme koje protiče mnoge stvari odnosi a nove donosi. Prošlost i sadašnjost se isprepliču. Čovjek je u prošlost ukorijenjen. Zato iako se suvremeno doba želi odmaknuti od prošlosti kao anakrone kategorije to potpuno nije moguće. Ufilmu o životu na otoku i o svom vlastitom životu govorila je Arizona Raljević, rođena 1920. godine . Krajem ljeta 2014. kada su snimatelj i scenaristica otišli s otoka, Arizona je u svojoj 94. godini je umrla. Ali njen lik i njena svjedočanstva ostali su na filmu. Film je tako posvećen Arizoni Raljević. Dokumentarni etnografski film “Nagrišpane traverse” ( nabrane pregače) film je o svakodnevnom i blagdanskom životu različitih genetracija žena na Dugom otoku. Na filmu je zabilježena raznovrsna i osebujna prirodna i kulturna baština Dugog otoka koji je kolijevka hrvatske kolijevke pomorstva, a uvala Telašćica je u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Kornati . Film je retrospektiva vremena prema iskazima ljudi s Dugog otoka, već spomenute Arizone Raljević, poljoprivrednika i ribara Ante Tončija Puhova, liječnice Karmen Frke Šeparović, knjižničara Ante Mihića i biologinje Vesne Petešić te prema zapisima s terenskih istraživanja povjesničara Goroslava Oštrića pohranjenih u Dokumentacijski Institut za etnologiju i folkloristiku , prema publikacijama pojedinih stanovnika Dugog otoka, kao i prema zavičajnim zbirkama Hrvatske knjižnuce i čitaonice Sali, Narodnog muzeja Zadar i Parka prirode Telašćica. U filmu scenaristica propitkuje mjesto i patrijarhalnost žene u svakodnevnom i blagdanskom okruženju života zajednice Dugog otoka.
U najavi projekcije autori filma su napisali ” Današnja društvena ravnopravnost otočanki , nezamjenjivih sudionica prodičnog privređivanja i čuvarica tradicije, donedavno opasanih nagrišpanim traversama, posljedica je ekonomsko političkih previranja i sustavnijeg obrazovanja ženskog stanovništva u 20. stoljeću. Pod površinom naizgled statične slike stočarsko - poljoprivrednog i ribarsko - pomorskog otočkog načina života, u kojem kultivirani krajolik kostrišta, vinograda, maslinika, hrastika i borika presijecaju povijesne lokve, gomile, humci, vile, utvrde, natpisi, i preslice, postojano pulsira živopisno tkivo promjenivih društveno – ekonomskih odnosa i utjecaja. Nove tradicije i znakovi identiteta razgrađuju i prožimaju one prethodne, o čemu od 1958. godine kontinuirano svjedoči manifestacija Seljačke užance, upisana na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.”
Dokumuntarni etnografski film Nagrišpane traverse traje 54 minute.Završen je 2016. godine. Nakon projekcije filma snimatelj filma Ante Rozić koji je završio filmsku akademiju kratko se obratio publici rekavši da smo “ u posljednjih 20 godina godina izgubili produkciju, ali i gledatelje . Ovaj je film napravilo, zahvaljujući tehničkom razvoju, petero ljudi, ali nitko nije dobio nikakav honorar. A u normalnim okolnostima snimanje ovog dokumentarca stajlo bi pedeset do šezdeset tisuća kuna.Kada samo boravili na Dugom otoku radi snimanja Turistička zajednica nam je osigurala noćenje. To je sve što smo dobili. No ono što opažam je da sustav ne funkcionira. Nema fikcije, nitko ne misli za unaprijed, nema ideje”- rekao je između ostalog Ante Rozić.
Gdje će se i kada film prikazivati, tek treba dogovarati i organizirati. U predstavljanju filma sudjelovao je POZITIV FILM ZAGREB i UDRUGA MATAPUR.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 31.03.2016. u 16:52 sati.