Uzela sam desetak dana za brzinsko čitanje nekoliko knjiga o kojima ću pisati u narednih par postova - prva od kojih je knjiga iz naslova, koju sam gnjavila neko dulje vrijeme, i čije se čitanje definitivno nije isplatilo, zatim sam čitala vrlo zgodan “Baby Owner's Manual” (priručnik za vlasnike beba), koji zaslužuje da ga se i vizualno poprati, jer je izrađen kao za bilo koji drugi uređaj, s uputama za rukovanje i savjetima za održavanje, te “Djevojčicu koja je obožavala Toma Gordona” Stephena Kinga, s obzirom da sam ustanovila da imam niz naslova iz Algoritmove Najbiblioteke koje uopće nikad nisam pročitala (sad čitam “Raj” Lize Marklund).
“Klik” je naslov koji je preveden i objavljen u sklopu Algoritmove biblioteke Facta, a podnaslovljen je kao “Što milijun ljudi rade na internetu i što to govori o njima”(kod nas je objavljena 2010. godine, a u izvorniku 2008. godine).
Dakle, ovo je školski primjer kako neke knjige ne treba čitati kad im prođe vrijeme – to se pogotovo odnosi na svijet informacijskih tehnologija kakav ova knjiga obrađuje, koji se brzo mijenja, zbog čega gotovo sve spoznaje iz ove knjige ili više nisu: a) istinite; b) relevatne; c) nepoznate (čak štoviše, radi se o opće poznatim stvarima glede interneta).
Autor Bill Tancer je generalni direktor globalnih istraživanja u Hitwiseu, tvrtki koja prikuplja i analizira podatke o ponašanju na internetu – on tvrdi da ti podatci predstavljaju najrelevantniji izvor statističkih pokazatelja o ljudskom ponašanju jer su anonimni i jer su tako obimni, zbog čega valja pretpostaviti da su i najtočniji, te predlaže da se navedeni podatci upotrijebe u marketinške i prodajne svrhe (kao što znamo, u godinama koje su uslijedile, njegove su sugestije itekako prihvaćene i gotovo su se svi tržišni subjekti naglavce bacili u online istraživanje tržišta i promocije svojih proizvoda, na ovaj ili onaj način).
Nadalje, on govori o ponašanju Amerikanaca na internetu kroz tri P – pornografiju, pilule (radi se, dakako, o Viagri) i pokeru – sada je već poznat statistički podatak da je petak najčešći dan za posjet stranicama s pornografskim sadržajem (prema porastu broja pretraga), a da nedjeljom taj broj opada; autor pretpostavlja da je to zbog perzistiranja kršćanske tradicije u Americi. Osim toga, u začecima popularnosti društvenih mreža (govorimo o vremenu kad je Yahoo rulao, kad Google još nije bio tako moćan, Myspace je bio u silaznoj putanji, a Facebook je tek počinjao, dok nekih drugih društvenih mreža praktički da i nije bilo), autor je primijetio da porastom popularnosti društvenih mreža opada interes za pornografiju, pa valja pretpostaviti da se i ovaj trend nastavio u narednih osam-devet godina.
Osim toga, analiza ponašanja na internetu može vam reći kada se traže maturalne haljine (iznenađujuće, u siječnju), kako donosimo i provodimo novogodišnje odluke i kako internet eliminira kognitivnu disonancu zbog kojega su ostali statistički instrumenti nepouzdani.
Da sam kojim slučajem ovu knjigu pročitala do kraja kad sam je kupila i kad je bila aktualna, vjerujem da bih puno više profitirala od nje u spoznajnom smislu, nego što je to sad slučaj. Sada, ovu knjigu možete čitati samo ako se tek uvodite u svijet informacijskih tehnologija i potrebno vam je nešto povijesne pozadine, ili kao zgodan podsjetnik na to kako je mapa interneta izgledal prije nepunog desetljeća i koliko smo se promijenili kao korisnici u tom vremenu.
Post je objavljen 30.03.2016. u 21:31 sati.