Boris Dežulović: Gotovinski krediti
"Neupućenom nekom to bi moglo izgledati barem neobično, ako već ne kretenski, da se ozbiljan odrasli muškarac, k tomu ministar u vladi – štoviše, sâm ministar policije – na Fejsu kurči selfiejem s idolom poput Krune Jurčića s Mourinhom. U Republici Hrvatskoj, međutim, zajednička fotografija s Generalom funkcionira kao potvrda o domoljublju, certifikat o moralnoj čistoći. Sam rimski papa nema ovdje autoritet kakav ima murterski uzgajivač tunja Ante Gotovina."
Viktor Ivančić: Satiracija
"Dovoljno je, tako, da se Zlatko Hasanbegović ceremonijalno samoetiketira kao protivnik fašizma da bismo ga ne samo amenovali za dužnost ministra kulture, nego i sve one koji to smatraju najprozirnijim gestom političke mimikrije proglasili izdajnicima i protudržavnim elementima.
Ipak, građanka nezgodno reagira na prijetnje. Drži ih protugrađanskim i zapravo prostačkim nasrtajima na svoj građanski habitus. Zastupniku Kovačiću se termin ‘fašizacija’ ne mora dopadati, njegovo korištenje može kvalificirati pogrešnim, zlonamjernim ili čak pokvarenim, ali nešto je posve drugo kada mu pripisuje ‘protudržavni’ naboj, smatra građanka, i na taj način kritiku vlasti kojoj pripada proglašava ilegalnom.
Stoga je, nemajući druga posla, skovala priručnu definiciju za osobnu upotrebu: jedan od najeklatantnijih vidova fašizacije hrvatskoga društva jest optuživanje za izdajstvo onih koji tu fašizaciju registriraju. Upravo dok etiketira skupine i pojedince koji ‘rade isključivo protiv hrvatske države’, dok obavlja prozivku za nacionalnu izdaju, zastupnik Kovačić utjelovljuje fenomen koji je, po njegovu cijenjenom sudu, nespojiv s hrvatskim društvom.''
"Nije to obična komedija zabune, zaključila je građanka, događa se specifičan oblik invazivne inverzije, nešto poput oživotvorenja onih legendarnih Orwellovih parola prema kojima je istina laž, sloboda ropstvo, a kurac palac. Dosta je začuđujuće što se dugi noževi bruse na satiričkome (tj. ‘satiričkome’) predlošku, čini se građanki, no nema dvojbe da se trenutna taktika bazira baš na tome: s jedne strane zbrišeš satiru uz optužbu da se njome širi mržnja, a s druge širiš mržnju uz obrazloženje da je to satira."