Derutnost, postupak za povrat vlasnicima, izostanak interesa za zakup odnosno prodaju, glavni su razlozi nekorištenja poslovnih prostora. Koncem 2014. bespravno je korišteno 438 poslovnih prostora, od čega ih je u Zagrebu bilo 412.
Od ukupno 18.400 stanova koje su imale lokalne jedinice, Zagreb je raspolagao s najviše (7500), potom Rijeka (2021), Osijek (915), Split (638), Pula (556) i Sisak (394). Među općinama prednjače Đurđenovac (205), Raša (97) i Vojnić (82). Stanovima nije raspolagalo 11 gradova i 216 općina.
Lokalne su jedinice stanove davale u najam, stjecale i prodavale - najmom su od 2012. do 2014.,uprihodovali gotovo 137 milijuna, a prodajom 96 milijuna kuna. Po tržišnim uvjetima u najam su dale oko 8000 stanova, oko 5800 koristili su zaštićeni najmoprimci, a za službene potrebe iznajmljena su 463 stana.
Upada u oči da je izvan uporabe gotovo 2000 stanova, a bespravno ih se koristi još toliko, što znači da su korisnici nasilno ušli u stan ili s njima nije sklopljen ugovor o najmu ili im je istekao, a nisu zatražili produženje. Ipak, ohrabruje konstatacija Revizije da većina jednica nastoji riješiti pravni status korisnika, bilo da ih seli u druge stanove ili pokreće sudske postupke za iseljenje.
Glavnina (92 posto) od 338 milijuna četvornih metara zemljišta bila je u rukama gradova i općina, pobrojala je Revizija i utvrdila da dio lokalnih jedinica nema podatke kojim bi površinama trebale upravljati, dio nema podatke o izgrađenosti građevinskog zemljišta, niti podatke o namjeni neizgrađenog zemljišta, dakle radi li se o parcelama za zakup, prodaju, potrebe same jednice i sl.
Da je zemljište važan resurs govori podatak da su lokalne jedinice samo od zakupa od 2012. do 2014. uprihodovale gotovo 98 milijuna kuna, a od prodaje 1,1 milijardu kuna. Očekivano, najveći promet bilježi se u gradovima i općinama duž jadranske obale, te u Zagrebu.
Zbroji li se vrijednost zemljišta, poslovnih, prostora, stanova, automobila itd., dolazi se do iznosa od 86,3 milijardi kuna, koliko je na kraju 2014. iznosila nefinancijska imovina lokalnih jedinica. Kad se tome pribroji i financijska od 26 milijardi, razvidno je da su lokalne jedinice 31. prosinca 2014. raspolagale imovinom vrijednom čak 112 milijardi kuna, što je u odnosu na početak godine više za 4,4 milijarde kuna.
Državna revizija pedantno je zbrojila da je na 4,3 milijuna stanovnika Hrvatske u lokalnim jedinicama posljednjeg dana 2014. godine bilo zaposleno 17.074 ljudi, od čega 806 dužnosnika i gotovo 2700 osoba zaposlenih na javnim radovima, pomoći u kući starijim osobama ili na osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. S gotovo 400 takvih zaposlenika prednjačila je Vukovarsko-srijemska županija, najmanje ih je bilo u Dubrovačko-neretvanskoj (29) i Ličko-senjskoj (56) županiji.
Od 806 dužnosnika - profesionalnih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, najviše su ih imale Splitsko-dalmatinska (91) i Primorsko-goranska (61), a najmanje Požeško-slavonska (19) i Virovitičko-podravska županija (20).
Revizija, koja je precizno pobrojala propuste u postupanjima lokalnih jedinica s nekretninama, također je precizno navela preporuke koje bi te propuste trebale ukloniti.
Koliko je rad Revizije bio opsežan, govori podatak da su revizijski postupci trajali od kraja veljače 2015. do kraja siječnja ove godine nekretnine Split
Post je objavljen 29.03.2016. u 09:04 sati.