Marketing
SVJETSKI METEOROLOŠKI DAN
TOPLIJE, SUŠNIJE, KIŠOVITIJE
Svjetski meteorološki dan 23. 3 i Svjetski dan voda 2016. obilježeni su pod sloganom "U budućnosti: toplije, sušnije, kišovitije" Svečanost obilježavanja održana je u u Kongresnom centru tvrtke Kraš u Zagrebu.U svom govoru Ivan Čačić ravnatelj Državnog Hrvatskog Meteorološkog Zavoda (DHMZ) i predsjednik WMO RA VI (Europa) Svjetska meteorološka organizacija (WMO) istakao je kako nacionalne meteorološke i hidrološke službe imaju značajnu ulogu u upozoravanju na klimatske promjene. „Živimo na dnu oceana koji se zove atmosfera“ rekao je slikovito ravnatelj Čačić, te dalje rekao da budućnost donosi više toplijih dana, više suše i kišovitijeg vremena. Klimatske promjene utječu na prirodu i čovjeka. Emisije stakleničkih plinova nastavljaju se povećavati, a temperature nižeg sloja atmosfere i oceana rastu.
Zemlja je već 1 °C toplija nego početkom 20. stoljeća pa je svjetska zajednica jednoglasno prepoznala potrebu za značajnom i zajedničkom akcijom.
Vlade su 2015. godine na Konferenciji o klimatskim promjenama prihvatile Pariški sporazum sa zadatkom da zadrže porast globalne prosječne temperature ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje kao i u naporima da se temperatura zadrži na razini ne višoj od 1,5 °C. Donositeljima odluka treba pružiti smjernice za izgradnju učinkovitih politika i strategija za upravljanje zemljištima. Također je nužno omogućiti što jednostavniji pristup znanstvenom znanju kao i informirati o najboljoj prakse u suočavanju sa sušom. Klimatske promjene povećavaju rizik od ekstremnih oborina i poplava. Zahvaljujući prognozama utjecaja od meteoroloških opasnosti moguće je zaštititi živote i dobra. Pristup upravljanja rizicima najbolji je način da hitne službe pravodobno dobiju informacije na temelju kojih mogu djelovati. Prema riječima mr. Ivana Čačića uspjeh realizacije Pariškog sporazuma definiranog na Konferenciji o klimatskim promjenama u prosincu 2015 u Parizu, uvelike ovisi o informacijama koje u javnost emitiraju nacionalne meteorološke i hidrološke službe koje su temeljna podrška ostvarivanja učinkovite prilagodbe na klimatske promjene i ublažavanje njihovih posljedica.
Na obilježavanju Svjetskog meteorološkog dana 23.3. izlagali su i Zoran Pasarić, pročelnik Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu Alen Sajko, predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva Tanja Lisko, voditeljica Odjela za praćenje klime i klimatske podloge gdje je prikazala rezulatate praćenja klime na globalnoj razini i u Hrvatskoj temperatura, oborina, suša sosvrtom na 2015. godinu. Ksenija Cindrić Kalin, voditeljica Odjela za istraživanje klime i biometeorologiju Prikazala je u svojoj prezentaciji proračune prognoza klimatskih promjena u Hrvatskoj. Dijana Oskoruš, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze u prezentaciji je govorila o poslovima i potrebama pri održavanju vodnih resursa, a Dan voda obilježen je pod motom „Voda i poslovi“
Hrvatsko meteorološko društvo dodijelilo je priznanje za uspješan dugogodišnji rad meteorologu Milanu Sijerkoviću koji je javnosti poznat po tome što uz vremensku prognozu izgovara i opisnu pučku izreku za taj dan ili godišnje doba. Primajući priznanje za životno djelo Milan Sijerković je rekao „ Priznanje sam i zaslužio“. Karmen Babić mlada meteorologinja je rekla pak da priznanje za dosadašnji rad možda još i nije zaslužila, ali da će ga kroz 40 godina zaslužiti. mzz
TOPLIJE. SUŠNIJE .KIŠOVITIJE
Klima se mijenja i nastavit će se mijenjati onoliko koliko će se u atmosferi akumulirati topline zbog stakleničkih plinova čije su emisije rezultat ljudskih aktivnosti. Svako od proteklih nekoliko desetljeća bilo je znatno toplije od onog prethodnog. Razdoblje od 2011. do 2015. bilo je najtoplije zabilježeno, a 2015. godina – uz dodatni utjecaj snažnog El Nińa – bila je najtoplija od kada su, krajem 19. stoljeća, započela službena mjerenja. U 2015. godini toplinski valovi pogodili su mnoge dijelove svijeta, suše su nastavile svoj višegodišnji razorni utjecaj, ali ekstremne količine oborine sve su učestalije.
U 2015. godini staklenički plinovi u atmosferi dosegli su novi rekord. Tijekom proljeća na sjevernoj hemisferi ugljikov dioksid prešao je simboličku granicu od 400 ppm (u usporedbi sa 280 ppm u predindustrijskom razdoblju), a očekuje se da će njegova globalna prosječna koncentracija prijeći ovaj prag tijekom čitave 2016. godine.
Toplije .Toplinski valovi pogodili su mnoge dijelove svijeta a zabilježeni su i brojni lokalni toplinski rekordi. U Španjolskoj je zabilježen novi temperaturni rekord od 46,2 °C u Valenciji i na Lanzarotu u svibnju, što je bilo 6 °C više od prethodnog rekorda za taj mjesec. U Egiptu, u Luxoru, maksimalne temperature dosegnule su 47,6 °C u srpnju. U Vredendalu u Južnoj Africi je u listopadu zabilježena temperatura od 48,4 °C.
Sušnije. Suše su nastavile svoj višegodišnji razorni utjecaj u sjeveroistočnom Brazilu i zapadnom dijelu Sjeverne Amerike što je dovelo i do rekordne sezone požara na Aljasci. Centralna Amerika, Karibi i južna Afrika također su patili od suše (pogoršane utjecajem El Nińa). Monsunske kiše u južnoj Aziji bile su ispod dugoročnog prosjeka u Indiji, dok su suše u Indoneziji pridonijele pojavi snažnih požara koji su ugrozili i susjedne zemlje.
Kišovitije. Ekstremne oborine sve su učestalije kao odgovor na porast količine vlage u zagrijanoj atmosferi. Malavi je doživio strašne poplave u siječnju, a svibanj je bio najkišniji mjesec ikad od kada su započela službena mjerenja u kontinentalnom SAD-u. U porastu su meteorološke prilike u kojima je ukupna količina oborine u 24 sata premašila onu srednju mjesečnu. Za ljetnih monsuna jedna je postaja u Pakistanu zabilježila u 24 sata 540 mm oborine, pri čemu je uobičajeni godišnji prosjek za Pakistan 336 mm. U indijskom gradu Chennaiu zabilježeno je 500 mm oborine u 24 sata u razdoblju s 1. na 2. prosinca – potop još neviđen u pisanoj povijesti, a u Ujedinjenoj Kraljevini rekordna količina oborine u 24 sata 341,4 mm zabilježena je 5. prosinca u Cumbriji.
DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD član je Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze
Hrvatska se 5.1. 2016. službeno pridružila Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) čime se broj država članica sada popeo na 22. Hrvatska je 1995. godine postala pridružena članica ECMWF-a, a sporazum za ostvarenje punopravnog članstva potpisan je 2011. godine. Dana 25. rujna 2015. godine Hrvatski sabor je potvrdio Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i ECMWF-a.
ECMWF je međuvladina organizacija podržavana od 34 europske države, od kojih su neke punopravne članice, a neke pridružene. ECMWF izdaje globalne srednjoročne prognoze do 15 dana unaprijed, te mjesečne i sezonske prognoze. ECMWF računalni sustav smješten je u Readingu, Velika Britanija i jedan je od najvećih na svijetu namijenjenih meteorologiji te sadrži najveću svjetsku arhivu podataka numeričkih vremenskih prognoza. Nacionalne meteorološke službe članica ECMWF-a koriste njegove prognoze za svoje proizvode i usluge, posebno za izdavanje ranih upozorenja na potencijalno opasne vremenske uvjete.
Kao država članica, Hrvatska stječe pravo na korištenje ECMWF-ovih super-računala i arhive podataka numeričkih vremenskih prognoza u vlastite svrhe, potpuni pristup ECMWF-ovim produktima i uslugama te pravo glasa u Vijeću Centra. Gospodin Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i stalni predstavnik Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) iznimno je zadovoljan što je Hrvatska ostvarila ovo značajno a sada i punopravno članstvo u ECMWF-u. Naglasio je da se prihvaćanjem članstva u ECMWF-u Hrvatska obvezala i na podršku misiji i rezultatima ECMWF-a nadodavši kako je DHMZ sa zadovoljstvom prihvatio priliku da nastavi predstavljati Hrvatsku u ECMWF-u kao što je činio od 1995. godine. Novoizabrana ravnateljica ECMWF-a dr. Florence Rabier Dr. sc. Rabier je međunarodno priznata stručnjakinja za numeričku prognozu vremena, zaslužna za provedbu glavnih operativnih promjena numeričkih modela i ECMWF-a i Meteo France-a. Posebno je poznata po ključnoj ulozi kod uvođenja nove metode asimilacije podataka, tzv. 4D-Var, tijekom 1997. godine.
SVJETSKI DAN VODA
Svjetski dan voda obilježava se 22.3. od 1992.godine kada je na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) u Rio de Janeiru pokrenuta inicijativa temeljem koje je Generalna skupština UN-a usvojila deklaraciju o vodama te je od 22. 3. 1993. po prvi puta obilježen Svjetski dan voda.
Bez vode nema života i zato je ona vrlo draagocjen resurs. Svjetske zdravstvene organizacije 663 milijuna ljudi, 1 od 10 njih nemaju pristup pitkoj vodi, a 1/3 stanovništva nema pristup dobrim sanitarnim uvjetima čime su uvelike izloženi riziku od zaraznih bolesti i prerane smrti. Od 1,6 milijuna ljudi koje svake godine umru od dijareje (i kolere), njih 90 % su djeca ispod 5 godina što argumentirano izražava važnost vode za život i zdravlje.
UN ističe kako je pristup pitkoj vodi i pristup adekvatnoj sanitarnoj infrastrukturi ključan za ljudsko zdravlje, a osim što štedi vrijeme i novac donosi i nematerijalne koristi kao što su očuvanje dostojanstva, dobrobiti, privatnosti i sigurnosti ljudi. U srpnju 2010. Generalna skupština UN-a je tako prepoznala pristup čistoj vodi i odvodnji kao temeljno ljudsko pravo te je potvrdila da ono predstavlja osnovu za ostvarivanje svih ostalih ljudskih prava.
Kao i svake godine, UN-Water, entitet koji koordinira UN-ov rad na vodi i odvodnji određuje temu za Svjetski dan Voda koja odgovara trenutnim ili budućim izazovima. Ovogodišnja tema naziva Voda i poslovi (engl. Water and Jobs) fokusirana je na to kako kvaliteta i količina vodnih resursa može promijeniti živote radnika i transformirati ekonomiju i društvo. Prema podacima UN-a skoro pola radno sposobnih građana u svijetu radi u sektoru koji je povezan s vodom, koji ovisi o vodi ili osigurava njezinu sigurnu opskrbu.Čovjek bez vode može izdržati do sedam dana, dok bez hrane ipak može tri puta dulje. Izvor www.meteo.hr
160 GODINA METEOROLOŠKIH MOTRENJA I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOJ, naziv je publikacije koju je 2014. izdao Hrvatski Hidrometeorolški Zavod . Iz te publikacije su skenirane informacije u izrazu grafika koje objavljujem:
Citat iz publikacije 160 GODINA METEOROLOŠKIH MOTRENJA I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOJ: „Primjerice 1996. u operativnu primjenu ulazi hrvatski dijagnostički model HRID (Righ Resolution Isentropic Diagnosis) namijenjen post procesnoj obradi pseudotempova srednjoeuropske verzije mezoskalnog prognostičkog modela ALADIN /LACE i izradi objektivne lokalne prognoze. Nakon što je iste godine bio implementiran i u francuskoj službi Meteo-France HRID Sse operativno koristio u više zemalja sudionica projwkta ALADIN. Na slici 3.17 prikazan je jedan od proizvoda modela HRID koji se temelji na objektivnoj analizi vertikalnih vremenskih presjeka atmosfere i proračunu lokalnih vremenskih promjena niza elementarnih i izvedenih termodinamičkih parametara te parametara stabilnosti pomoću kojih se prikazala prognoza olujne ciklonalne bure na području Zadra“ završen citat.
Post je objavljen 24.03.2016. u 06:57 sati.