Čempres je visoko crnogorično zimzeleno stablo koje naraste do 25 metara u visinu. Razlikujemo dva varijeteta : piramidalis ( grane usko uz deblo ) i horizontalis ( grane otklonjene od debla ). Ljekovita medonosna biljka koja i našim pčelicama daje puno peluda. Jednodomna, anemofilna, heliofilna i kserofilna vrsta. Jako otporna na visoke temperature i dugotrajne suše. Prirodno je rasprostranjen na području istočnog Sredozemlja, kod nas se smatra udomaćenim ili autohtonim na području Dalmacije. U sjevernoj Hrvatskoj se rijetko nađe. Koristi se kao ukrasno stablo u parkovima, vrtovima, groblju . Drvo je čvrsto i izdržljivo. Stablo čempresa može doživjeti starost i do 1000 godina.
KORA: Tanka, dugo ostaje glatka, sivosmeđa do tamnosmeđa
KORJENOV SISTEM: Jako razgranat, razveden, prodire duboko u tlo , prilagodljiv terenu. Nije osjetljiv na vrstu tla, dobro raste na kiselim i bazičnim zemljištima. Otporan je na visoke temperature, podnosi sušu i u uzgoju nije zahtjevan, jedino je osjetljiv na mraz, a hladne temperature podnosi do -20°C.
IGLICE: Ljuskaste, tupi čvrsto prilegle uz tanke četvrtaste grančice, poredane u 4 reda, oko 1 mm duge, tamnozelene, na leđnoj strani imaju uzdužnu smolnu žljezdu.
CVJETOVI: Jednospolni, muški i ženski cvjetovi pojavljuju se na istom deblu, jajasti u obliku rese, žućkasti, 4-8 mm dugi, često na cijeloj krošnji raspoređeni; ženski većinom pri vrhu krošnje, pojedinačni ili grupirani. Vrijeme cvjetanja je krajem zime, a u Primorju već i tijekom veljače. Sjemenom rađa već u 10-oj godini života.
ČEŠERI: okrugli 2,5-5 cm , kad su mali onda su zelenkasti, kasnije sivosmeđe, pepeljaste, sastavljene od 8- 14 plodnih ljuski, koje su u početku priljubljene, kasnije (u doba zrenja) se razmiču. Zriju druge godine, a otvaraju se treće godine.
PLOD I SJEME: od 8 do preko 20 sjemenki pod svakom ljuskom, sjemenke su dugačke 5-7 mm , spljoštene, svjetlosmeđe
RAZMNOŽAVANJE : sjemenom, a može i vegetativno (cijepljenjem, reznicama, izbojcima iz panja).
Govoreći o povezanosti sa mitologijom povezan je sa Grčkom tj. vjeruje se da je čempres povezan sa bogom podzemlja i mrtvih Hadom. Tako se smatra da se zbog toga čempresi uvijek sade i na grobljima.