Nakon što su se otrijeznili od dočeka nove godine, vrijedni trudbenici Instituta za hidrotermalna istraživanja još su vrednije prionuli analizi postignućâ iz prethodne. Apsolutno najznačajnim otkrićem jednoglasno je proglašeno nalaženje veze između jutra i dana, tj. da se potonji u velikoj mjeri može predvidjeti po karakteristikama prethodnog. Tek mrvicu, i to kvantnu, manje važnima proglašena su otkrića iz područjâ olfaktivne derizije (o vezi poretka smijanja i slatkoće istog), amputativne dendrologije (o mogućim ishodima piljenja grane na kojoj se sjedi), fabrikacijske fortunologije (o vezi identitetâ tvorca i korisnika sreće), modalne agrikulture (o tomu kako metode sijanja utječu na žetvu) i akvaranistike (o mogućnostima tjeranja žabe u vodu). Nakon što su podijeljene nagrade najzaslužnicima, krenulo se s analizom rada pojedinih odsjeka.
Odsjek za vremenske pogode, zaslužan za najotkriće, pohvalio se još i radom na anualnoj konsekutivistici (nakon svake godine, nađeno je, neminovno slijedi iduća), ultimativistici (kvaliteta nekog perioda može se prosuditi po njegovom završetku) i temporalistici (utvrđeno je da je prolaznost široko primjenjiv koncept), dok su kao glavni izazovi za nadolazeću godinu navedeni pitanje ordinarne altilistike (prethodi li kokoš jajetu, ili je pak obrnuto?) i komparativne probabilistike (može li igda biti, a da ne bi nekak bilo?).
Odsjek za agronomiku i živoslovlje, koji se već podičio otkrićima iz akvaranistike i modalne agrikulture, spomenuo je i vrijedan rad na relativističkoj foraministici (kopanje rupe ne mora završiti transferom prave osobe u istu), ranarnoj behavioristici (o sklonosti žaba potkivanju) i numerativnoj hirundistici (utvrđeno je da je broj lastavica koje čine proljeće strogo veći od jedan), a najavljen je fokus na istraživanja iz regresivne lepologije (kad točno treba postaviti ražanj za zeca?), kvantne pulicistike (koliki je broj mesara dovoljan da bi se buha lišila života?) i libertativne kolumbologije (tko stalno pušta golube i kako ga zaustaviti?)
Odsjek za sve ostalo (jer se tipkanje oduljilo i jer ću, nakon što pet dana budem odsutan, biti još manje u stanju ovo dovršiti (baš kao što se i dogodilo)), zaslužan za sve ostalo, dodao je ipak još ponešto u popis svog minulog rada, poput otkrićâ iz područja iz ekvidentiskopije (kakvim se konjima (ne) isplati gledati u zube), konfesoristike (o ovisnosti količine oprosta o količini priznanja), kvantne fortunologije (o broju sreća koje se dadu ugrabiti urankom) i mentularistike (kako kakvoća mlaćenja gloginja ovisi o tomu čiji se ud koristi). Kroz iduću godinu na tom će se odsjeku, pored svega ostalog, osobito pozabaviti aktualnim pitanjima iz parentalne tekstilologije (kakve je boje vuna i čija ju nana prede, ter zašto?), asinologije (zašto se magarci sporo skrivaju?) i konfirmativne kriminalistike (ako je netko jamio, može li biti išta drugo?)
Nakon lijepih izlaganja i puno pljeskanja, kolektivno je zaključeno da je godina uspješnija od svih prije ter da ju nadmašiti mogu jedino one što slijede, a potom se, ništa manje kolektivno, prešlo na mljaskanje.
Post je objavljen 06.03.2016. u 09:43 sati.