Trenutni predsjednik vlade Republike Hrvatske najavio je u razgovoru s kancelarkom Savezne Republike Njemačke da Hrvatska planira uvođenje eura. (Orešković o ulasku u eurozonu: Za četiri godine uvodimo euro)
Iskustva baš ne potvrđuju da je za zemlje gospodarske periferije dobro uvesti zajedničku valutu sa zemljama centra (ili uvesti fiksni tečaj prema dolaru ili nekoj drugoj valutu gospodarski nadmoćnih zemalja).
K tome, teorijska analiza upozorava: gubi se mogućnost devalvacije valute, kao sredstvo ekonomske politike da se isprave vanjsko-trgovinski debalansi. (Je, čitao sam nedavno Varoufakis: "Globalni Minotaur", ail nije samo on - mislim da je to common sense.)
Takvi trajni debalansi postoje u svakoj zemlji između pokrajina (države u SAD, landeri u Njemačkoj itd.), ali se ispravljaju politikom središnje vlasti, kad ona postoji. Uvijek središnja vlast donosi neke socijalne mjere čiji su korisnici, normalno, u većem postotku u siromašnijim predjelima, pomaže neke lokalne projekte u "područjima od posebne državne skrbi", ulaže u infrastrukturu isl.. Ali, kad se ne radi o jedinstvenoj državi, nema tog mehanizma. Sredstva iz proračuna EU daleko su manja.
(O toj povezanosti i međuzavisnosti zemalja koje imaju suficit i onih koje imaju deficit vanjske trgovine vidi članak Grčka i Njemačka – dve strane istog novčića? na blogu Ekološka ekonomija, 23. veljače 2015.)
E sad, kvaka je, da mi to sredstvo (devalvacija valute), unatoč kroničnom velikom vanjskotrgovinskom manjku, nismo koristili, jer faktički, preko činjenice da su krediti u eurima, jesmo vezani uz euro. Da se valuta devalvira, kreditne obaveze bi porasle, s razornim posljedicama za pojedince i za poduzeća.
A kuna je precijenjena - neki su to odmah na početku, par mjeseci nakon uvođenja kune 1994. (zapravo, još i ranije, ujesen 1993, kad je srezana inflacija i hrvatski dinar postao konvertabilan), upozoravali. Tada je bila određena gornja granica tečaja, koju HNB treba braniti, i to je bilo 4,4 kn/DEM. Ali je brzo kliznula na nekih 3,8 kn/DEM i tu smo danas, ×2 prema €. Mnogo su puta nesumnjivo kompetentni ekonomisti upozoravali da je kuna precijenjena, čime se destimulira izvoz i stimulira uvoz. Tako je procijenila i misija Međunarodnog monetarnog fonda. (Ako u google utipkate "kuna precijenjena" dobit ćete gomilu poveznica, neke još iz 2000. godine, neke nedavne.)
Kad sam spominjao taj problem, uvijek su me uvjeravali da ne postoji nikakvo rješenje zbog valutnih klauzula u kreditima, a da se oni ne mogu ukinuti, jer je veći dio štednje u eurima. Pa, ne vjerujem da stvarno ne postoji neko riješenje, ne mora biti preko noći.
Svakako sam prema ideji uvođenja euroa vrlo skeptičan. A to bi u nekoj normalnoj zemlji moralo biti predmet velike javne rasprave i puno analiza i diskusija u predizborno vrijeme, a ne nešto što građanin Kanade najavi hrvatskoj javnosti pri posjeti Njemačkoj..
Post je objavljen 02.03.2016. u 14:16 sati.