IJF upozorava da treba unaprijed definirati koje će se nekretnine oporezivati, po kojem kriteriju, tko će utvrđivati osnovice i stope....
Neodlučnost, nervoza i na kraju povlačenje, tipične reakcije investitora na poreznu nepredvidljivost, registrira i tržište nekretnina.
Loš učinak na tu su branšu imale najave poreza na nekretnine bivše Vlade, a isti slučaj mogao bi se i danas ponoviti.
Iako je riječ o porezu koji imaju sve članice EU te je s tog aspekta i za nas neupitan, jer bismo zamijenili tek postojeću komunalnu naknadu,
pravo je pitanje kad se on realno može uvesti. Naime, stručnjaci smatraju da to nije moguće bez temeljitih priprema i stvaranja preduvjeta.
Tako iz Instituta za javne financije pojašnjavaju da treba unaprijed definirati koje će se vrste nekretnina oporezivati, po kojem kriteriju, hoće li osnovice i stope utvrđivati država ili lokalne jedinice, koliko se prihoda očekuje i kome će pripadati, ali i voditi računa o troškovima ubiranja. Utoliko je i najava uvođenja poreza na nekretnine u 2017., koju je ovih dana lansirao premijer Tihomir Orešković, nalik 'hladnom tušu', osobito za agencije koje posreduju u prometu nekretnina. "Jasno je da je takva mjera izgledna, ali ne bez prave baze i procjene nekretnina", kaže Boro Vujović iz tvrtke Opereta nekretnine, no za tržište ještetna svaka najava jer otvara špekulacije. "Na svaki Linićev spomen poreza na nekretnine uslijedile su negativne reakcije, investitori su odustajali, a tržište je imalo štetu",
podsjeća Dubravko Ranilović iz agencije Kastel-Zagreb, ujedno i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK prodaja stanova
Post je objavljen 01.02.2016. u 14:06 sati.