Računalni program AlphaGo pobijedio Fan Huija (2p), europskog prvaka u gou, rezultatom 5:0
Srijeda, 27. siječnja 2016. godine, ostat će zasigurno zapamćen kao povijesni dan za go. Sama činjenica da je Fan Hui (2p), aktualni europski prvak u gou izgubio svih pet partija od računalnog programa AlphaGo kojeg je razvila tvrtka Google DeepMind (zanimljivo, Google je tvrtku DeepMind kupio prije točno godinu dana) i nije presudna vijest. Pravi test, ekvivalentan pobjedi programa DeepBlue nad svjetskim šahovskim prvakom Garijem Kasparovom 1997. godine, tek se treba dogoditi: meč s Lee Sedolom (9p), jednim od najboljih svjetskih igrača u zadnjih 10 godina, planiran je za 8. ožujka 2016. godine. Nagradni fond je sitnica od milijun dolara za pobjednika.
Sljedeća slika pokazuje procjenu odnosa rejtinga za računalne programe i određene kategorije igrača. Pitanje je samo kojom brzinom računalni program može "učiti" i do koje razine može povećati svoju "snagu".
Najvažnija stvar koja se dogodila 27. siječnja 2016. godine je do sada nezapamćeni interes svjetske javnosti za igru go ("najveći izazov za računalne programe i umjetnu inteligenciju").
Prvo, naslovnica najvažnijeg znanstvenog časopisa na svijetu "Nature" prikazuje go-ploču uz veliki naslov "All Systems Go" uz urednički uvodnik pod naslovom "Digital intuition" kao i znanstveni članak pod nazivom "Mastering the game of Go with deep neural networks and tree search", kojeg potpisuje ukupno 20 autora.
Osvrte su objavili i Financial Times (vijest na ft.com), International Business Times (IBM Times), Zeenews India (Članak), The Economist (članak), kao i bezbrojni drugi mediji na svim mogućim jezicima.
Treće, ovu erupciju informacija o gou treba svakako zahvaliti činjenici da su "u igri" odjednom najbogatije svjetske mega-korporacije. Izgleda da su u utrci tko će prije razviti dovoljno dobar računalni program za go sudjelovali Google i Facebook (možda i još neki veliki igrači). Pomalo to podsjeća na utrku između Engleza i Norvežana u osvajanju Južnog pola 1911. godine...
Nekad je šah bio privlačan kao hladnoratovska igra (meč u Reykyaviku 1972. u kojem je Robert James Fischer pobijedio Borisa Spaskog). U gou tako nešto teško možemo zamisliti (iako su "borbe" između kineskih i japanskih veličina u prvoj polovici 20. stoljeća rezultirale izvanrednim književnim djelima i filmovima).
Međutim, novi uzlet, naročito na zapadu, šah doživljava 1997. godine kad je meč između računalnog programa DeepBlue (kojeg je razvio IBM) i Garija Kasparova izazvao pravu senzaciju i lavinu vijesti i članaka o igri koja do tada u zapadnim zemljama nije bila naročito važna (naročito sponzorima).
Vidjet ćemo vrlo brzo koliko dugo će medijska pažnja potrajati i koliko će dodatnog interesa javnosti, sponzora i novih igrača generirati ...