DEFORESTACIJA – smanjenje šumskog pokrova, a uzroci mogu biti razni (poput siječe šuma ili požara). Vrlo često se područja koja su do tada bila prekrivena šumom, sječom drvenastih vrsta, prenamjenjuju za neke druge aktivnosti važne čovjeku (primjerice postaju obradive površine ili površine na kojima bi se mogla uzgajati stoka).
Dakle, sve je jasno iz definicije. Šume su bogatstvo na Zemlji. U procesu fotosinteze biljke ugljični dioksid pretvaraju u kisik, tu su jako važne tropske šume. One također reguliraju i temperaturu. Poznato je da od ukupne površine kopna 30% kopna zauzimaju upravo šume. Jedna trećina, više-manje. Od tih 30%, svake godine izgubimo 6-12%, a po minuti prosječno 35 nogometnih igrališta! Zamislite to, u samo jednoj minuti!
Najviše se šume krče u južnoj Americi, gdje se nalazi amazonska tropska kišne šume. Najpoznatija država koja upravlja takvim najvećim resursom je Brazil. No, u svemu postoje dobre i loše strane. 2003. godine 17 ljudi optuženo je za krčenje 100000 hektara šumske površine. 1 hektar je 10 000 kvadratnih metara, znači govorimo o 100 milijuna kvadratnih kilometara, odnosno 100 kilometara kvadratnih. Na posječena područja, umjesto vraćanja na šumski ekosustav i sadnje novog drveća, prosto se prenamjenjuje u polja, obično soje. To je vrhunski potez. Nakon što se tlo maksimalno iskoristi, nema povratka na staro.
Od 1970. godine Brazil je izgubio 600 000 kilometara kvadratnih šumskog područja. To je, radi usporedbe, područje današnje Ukrajine (koja je najveća država u Europi po površini - govorimo o državama koje su potpuno u Europi, ne npr. Rusija). 2012. godine Brazil je objavio kako se deforestacija Amazone povećala za 28% od kolovoza 2012. Umjesto da krenemo čuvati ono jedino što imamo - mi još više trgamo i uništavamo.
No, ove činjenice nisu jedina loša stvar. Posljedice su još i gore. Krčenjem šuma razara se ekosustav, koji je stoljećima gradio i pazio na vrste koje se nalaze tamo. 70% svih životinjskih i biljnih vrsta nalazi se po svjetskim šumama. Gubitkom staništa životinje izumiru. Erozija tla je također veliki problem. Drvo je čvrsto povezano s tlom i spriječava eroziju tla. Bez drva tlo se lako može isprati i voda brže zasiti tlo.
Žalosno je kako se ponašamo prema prirodi. Sve se na kraju svede na novac - na zaradu i profit. Nismo ni mi ništa bolji. Izvozimo drvo iz Like po Austriji, Njemačkoj i Italiji, pa opet taj namještaj ponosno uvezemo u Hrvatsku. Na kraju ispadamo u minusu. Možemo biti ponosni na tako čistu zemlju, s ogromnim prirodnim resursima. Vrijeme nam kuca, tik-tak, vrijeme je za promjene. Ali od promjena ništa.
Post je objavljen 25.01.2016. u 22:58 sati.