Marketing
Ekološka ekonomija: što činim i zašto to smatram važnim
Ovo je moj osobni, generalni blog, a vodim i neke specijalizirane, kao što je Ekološka ekonomija. Povremeno ovdje prenesem nešto što sam izvorno tamo objavio. Tijekom 2015. objavio sam 83 članka i 110 slika.
Slika prikazuje instalirane snage elektrana u Europskoj uniji 2010.-2014. g.. Vidljiv je vrlo mali rast hidroelektrana i termoelektrana na fosilna goriva, pad nuklearnih i vrlo brzi rast obnovljivih. Uz članak 'Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka', objavljen 9. prosinca.
Članci na blogu u prosincu, plus prvi u siječnju
Naslovi u prosincu (obrnuto od vremenskog reda):
* Potrošnja energije u svijetu 2015.: u tijeku je globalni strateški zaokret
* Drveni peleti: visokovrijedna biomasa za najrazvijenije
* Nuklearna energija: veliki poslovi i planovi u Kini, Indiji i Iranu
* Energetska strategija Irske: tranzicija, dileme oko preciznosti, participacija
* Klimatski pregovori u Parizu završeni, čekamo objavu rezultata
* Elektrika iz obnovljivih (osim HE) u Europi 2010.-2014. : Hrvatska na trećini prosjeka
* Tko je bolje predviđao razvoj obnovljivih 2000.-2015. – eksperti ili ekologisti?
* Velika Britanija ukida TE na ugljen, ali energetska politika ostaje kontroverzna
Evo objavio sam i prvi ovogodišnji članak.
Sunce i vjetar u tri velike države: Njemačka, Kalifornija, Teksas
Sažetak:Komparativna analiza korištenja energije vjetra i sunca u Njemačkoj, Kaliforniji i Teksasu pokazuje zanimljivie sličnosti i znatne razlike. Autori studije ukazuju koliko je pogrešno isticati visoku cijenu struje za domaćinstva u Njemačkoj kao dokaz da njihova politika poticaja ne valja. Njemačka je obilnim poticajima, osobito za solarne elektrane, donijela korist cijelom svijetu. Odnosi u cijeni solarne elektrike pokazuju pak, da nema samo Hrvatska probleme s birokracijom. Teksas je osobito ambiciozno razvio vjetroelektrane, a Kalifornija sveobuhvatne i ambiciozne klimatske i energetske politike.
FB stranica
Kraće vijesti objavljujem svakodnevno na facebook stranici "Ekološka ekonomija". Sve objavljeno, po mjesecima, prenosim na blogu: Ekološka ekonomija - kratke vijesti. U prosincu je bilo 48 članaka.
Neke teme u prosincu:
- Kina je ukinula politiku "jednog djeteta".
- Usprkos prosvjeda, Japan nastavlja kitolov.
- Globalna emisija stakleničkih plinova je 2015. možda niža, nego 2014..
- Konferencija UN o klimi u Parizu dovela je do rezultata koji većinom ocjenjuju umjereno optimističkim; ali sve ovisi o tome što će svijet stvarno činiti slijedećih desetljeća.
- Praksa posljednjih 15 godina pokazuje da su ekologisti mnogo uspješnije predviđali razvoj energetike nego eksperti. (Članci br. 5 i 15)
- Sklopljen ugovor Grčke i Bugarske o gradnji plinovoda (važan u geostrateškoj igri Rusija - Srednja Azija - Turska - EU - SAD).
- Za pristaše nuklearne energije bilo je dobrih i loših vijesti. Zatvoren je jedan reaktor u UK. Uključena su dva reaktora u Japanu. Kina ima vrlo ambiciozne planove gradnje, ali postoje i kritike. Ruski Rosatom sklapa nove poslove širom svijeta (Egipat, Indija, Bangladeš). U Indiji Rusija gradi nuklearke, ali i solarke.
- Globalno tržište za distribuirani energetski resursi (DER) porasti se četverostruko 2014.-2024., uz ukupne investicije 1.900 milijardi USD.
- Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u Njemačkoj 2015. za 50% viša nego 2014..
- Kongres SAD produljio federalnu potporu za sunce i vjetar za pet godina.
- Kina povećala ciljeve za solarne i vjetroelektrane do 2020..
- Na tenderu u Francuskoj, za solarne elektrane postignuta je ugovorna cijena otkupa 8,2 ct/kWh.
- Veliki rast potrošnje drvenih peleta u Europi i Sjevernoj Americi.
O čemu se radi?
Trudim se donositi relevantne informacije o suodnosu privrede, društva i prirode. Prenosim novosti iz znanosti, tehnike, društvenih pokreta, biznisa, politike, diplomacije.
Vijesti iz područja “ekologija” (shvaćena u širem smislu, uključujući i analizu društva, društvenih odnosa i fenomena, tj. “socijalnu ekologiju”) i “ekonomija” (prvenstveno usmjereno na globalni pogled – makroekonomiju i političku ekonomiju).
Ali težište, na kojem nastojim, jest povezanost raznih činjenica i procesa. Analizirati “pozadinu vijesti”: ukazati na cjeline u koje se ona uklapa i dobiva pravo značenje.
Informiranje nije naprosto prenošenje podataka: oni dobivaju smisao u međusobnoj povezanosti. Također, bitno je sagledati podatke dinamički, u okvirima procesa.
Uočavati bitno,
sagledavati cjelinu,
prepoznavati trendove.
Spoznavati mrežu života, koja nikad ne miruje.
Složen, napet odnos između raznih pojava i sustava, mnoštvo fenomena prirode i društva (uključujući “realnu ekonomiju”, koja proizvodi dobra i usluge, pa ovisi o korištenju “realnih”, prirodnih i ljudskih resursa), razapetih između dva pola: prirodnog svijeta, koji nas okružuje (prvenstveno ekosfera, u kojoj živimo) i s druge strane monetarnog sustava, o kojem bitno ovise i kretanja u realnoj ekonomiji (a u srži je novac, koji je nesupstancijalan, nematerijalan, ne-prirodan, pa njegovo kruženje i oplođivanje ne ovisi o ograničenjima realnoga).
Negdje u rasponu između rada stručnjaka (koji, prema jednom aforizmu zna “sve o ničemu”) i novinara (koji prema istom aforizmu zna “ništa o svemu”) nastojim biti “generalist”, nasuprot “specijalistu”. Ne izgubiti se u detaljima, niti odlepršati u beživotne apstrakcije. Od pukoga znanja, napraviti, možda, koračić prema mudrosti. (Zato sam drugom blogu dao ime “mudroljublje”.)
Pritom nastojim ostati primjereno filozofski skroman, priznavajući kako svoje znanje tako i neznanje. O nekim temama mogu govoriti odlučnije, o drugima oprezno.
Post je objavljen 03.01.2016. u 20:36 sati.