Marketing
Tajna Teutoburške šume 5
Germanske proročice, čarobnice, vještice, ratnice i božice – samo su djevojke
Kada su Athumanunh Hastatus i njegovi legionari stigli u sigurnost svog castruma (tabor, vojničko naselje pravokutnog oblika snažno utvrđeno i uređeno za kružnu obranu – po Athumanunhu) i nakon što su ranarnici melemima ublažili bolove modrica, namjestili iščašene udove i previli otvorene rane, Athumanunh Hastatus zapovijedi okupljanje svih legionara.
Dok su se okupljali legionari su pokušali odgonetnuti koja će biti slijedeća zapovijed njihovog legatusa legionisa. No, zapovijedi nije bilo, uslijedilo je Hastatusovo pitanje: 'Dobro, tko od vas zna tko su bile Germanke što su nemilosrdno sasjekle barbare i bijesno navalile na nas?'
Castrumom zavlada muk, a potom netko od legionara poluglasno izjavi: 'Vještice, bile su to vještice ovih mračnih šuma.'
Germanska mitologija naprosto 'vrvi' heroinama, žestokim ženama, ratnicama, proročicama, čarobnicama, vješticama, vidovnjakinjama, božicama, valkirama, volvama, vilenjakinjama, sibilama, veledama, gambarama, matronama, nornama ...
Još bi tu Athumanunh mogao nastaviti cijeli niz ovih mitoloških heroina, ali će stati s nabrajanjem i pokušati odgovoriti na pitanje s početka ovog koračanja kroz staru germansku mitologiju i pri tomu objasniti tko su te mitološke heroine što spasile su čast svojih muževa.
Dakle, za Athumanunha, tog starog heroja bez imena što davno prije vidio je zastrašujuću divotu bitke veličanstvene, tog mitskog pravednika koji razumije tajne što tako su dobro skrivene ... nema nikakve sumnje! To su djevojke, žene, možda i jesu vještice kako su ih legionari zapamtili (poradi njihovih obnaženih tijela koja su išarana simbolima, ali istovremeno božanski lijepa u prvi mah zbunila i samoga Athumanunha, ali ga nisu prevarila ...), ali opet su samo djevojke, žene ...
Mnoge je već zbunila, mnoge zbunjuje i mnoge će još zbunjivati Athumanunhova definicija vještice. Za Athumanunha je vještica predivna mlada djevojka heroina mitologije. (Dakako i Athumanunhu su braća Grim pričala u svojim pričama o vješticama kao zločestim staricama, ali Athumanunh koji je vidio već puno proljeća i upoznao mnogo starijih žena još nije sreo ni jednu zločestu staricu, a kamoli onda zločestu djevojku ... zločeste vještice ipak dolaze iz nekih drugih priča)
Dobro, vratimo se mi onda na germanske mitološke heroine. Tko bi samo mogao svoju božicu ljubavi, ljepote i šarma postaviti za 'šeficu' strašnih valkira što u žestokim karijerima jašu bojnim poljima i nasumice biraju ratnike koji će sudjelovati u posljednjoj odlučujućoj bitki Dobra i Zla, tko bi je mogao postaviti u kočije koje vuku mitske mačke oštrih kandži ... Stari Germani u svojoj nevjerojatnoj mitologiji suprotnosti naravno napisat će Athumanunh.
Prve dvije skupine mitskih heroina iz Germanske mitologije, matrone i norne Athumanunh će sada malo opisati i povući jasnu crtu razlike između njih.
Matrone u Germansku mitologiju dolaze iz nešto starije Keltske mitologije i povezane su s kultom majke (žene, matrijarhata – ginekokracija napisat će Athumanunh) koji stari Germani još uvijek štuju, a Rimljani su ga već zaboravili.
Matrone dolaze uvijek u skupini od tri s klasičnim mitološkom načelom 'djevojka – žena – starica', 'kćer – majka – baka' ... a potreba za ovim načelom je vrlo jednostavna – to su ženski čuvari duhovi, a potreba za njihovom zaštitom jednostavno je individualna, pa svaka životna dob žene određuje i duhove zaštitnike. Athumanunh bi želio naglasiti i skrenuti pozornost da matrone nikad nisu norne i ne bi ih se trebalo miješati.
Iako norne također dolaze u mitološkom načelu broja tri njihova je uloga u mitologiji sasvim drugačija. Norne su suđenice koje određuju sudbinu svima, ljudima (bili oni muškarci ili žene, bogovima, divovima, vilenjacima, patuljcima i svim ostalim mitološkim bićima i kreaturama.
Norne su tri sestre mitološkog načela 'jučer – danas – sutra', odnosno one određuju život – rođenje – smrt kreirajući svakome njegovu sudbinu i životnu karijeru koja se kod starih Germana ogleda u mitološkom načelu 'wurd (bilo) – verdandi (sada) – skuld (uskoro) ...
Post je objavljen 03.01.2016. u 17:48 sati.