Marketing
Ne postoji "zdrava pretilost"
Baš u pravi trenutak nakon blagdanskog prežderavanja nam stiže ova radosna novost:
Ne, NIJE MOGUĆE biti 'debeo i zdrav', kažu eksperti: puno vježbanja u stanju pretilosti 'ne sprječava ranu smrt'
Izvor slike
Biti debeo ali u dobroj formi je mit, utvrdili su znanstvenici. Ako ste pretili, velika količina tjelesne aktivnosti neće spriječiti preranu smrt. Istraživači kažu da je znatno važnije biti vitak, čak i ako niste u dobroj formi.
Godinama su eksperti vjerovali da je moguće biti 'debeo ali u dobroj formi' i i dalje biti relativno dobrog zdravlja. Teže odrasle osobe su pretpostavljale da im tih "par kila viška" ne smeta dokle god se redovno bave tjelesnom aktivnošću. No, saznanja iz švedske studije na uzorku od preko 1.3 milijuna muškaraca sugeriraju da su bili u krivu.
Profesor Peter Nordstrom sa sveučilišta Umea je pregledao zdravstvene kartone muškaraca tijekom 29 godina, od 18. godine nadalje. Svi su se bili pridružili obrambenim snagama, što je prilikom pridruživanja uključivalo i test tjelovježbe na biciklu za vježbu. Također su svi bili izmjereni i izvagani, što je omogućilo istraživačima saznati jesu li bili pretili ili ne.
Zatim su profesor Nordstrom i njegova ekipa pregledavali podatke o muškarcima kako bi vidjeli tko je od tog doba umro od raznih bolesti, uključujući rak i bolesti srca i krvožilnog sustava.
Otkrili su da muškarci u dobroj formi imaju znatno manju šansu umiranja nego oni u lošoj formi. No, taj efekt je bio poništen ako su bili pretili. Muškarci koji su bili vitki i neaktivni su imali 30% manju šansu umiranja nego oni koji su bili debeli ali u dobroj formi.
Studija je objavljena u časopisu "International Journal of Epidemiology".
Izvor slike
Biti debeo ali u dobroj formi je mit, utvrdili su znanstvenici. Ako ste pretili, velika količina tjelesne aktivnosti neće spriječiti preranu smrt. Istraživači kažu da je znatno važnije biti vitak, čak i ako niste u dobroj formi.
Godinama su eksperti vjerovali da je moguće biti 'debeo ali u dobroj formi' i i dalje biti relativno dobrog zdravlja. Teže odrasle osobe su pretpostavljale da im tih "par kila viška" ne smeta dokle god se redovno bave tjelesnom aktivnošću. No, saznanja iz švedske studije na uzorku od preko 1.3 milijuna muškaraca sugeriraju da su bili u krivu.
Profesor Peter Nordstrom sa sveučilišta Umea je pregledao zdravstvene kartone muškaraca tijekom 29 godina, od 18. godine nadalje. Svi su se bili pridružili obrambenim snagama, što je prilikom pridruživanja uključivalo i test tjelovježbe na biciklu za vježbu. Također su svi bili izmjereni i izvagani, što je omogućilo istraživačima saznati jesu li bili pretili ili ne.
Zatim su profesor Nordstrom i njegova ekipa pregledavali podatke o muškarcima kako bi vidjeli tko je od tog doba umro od raznih bolesti, uključujući rak i bolesti srca i krvožilnog sustava.
Otkrili su da muškarci u dobroj formi imaju znatno manju šansu umiranja nego oni u lošoj formi. No, taj efekt je bio poništen ako su bili pretili. Muškarci koji su bili vitki i neaktivni su imali 30% manju šansu umiranja nego oni koji su bili debeli ali u dobroj formi.
Studija je objavljena u časopisu "International Journal of Epidemiology".
Racionalizacijski hrčci žena diljem svijeta izrazili su svoju nevjericu nad ovom mizoginičnom studijom i ustvrdili kako se "njeni rezultati nikako ne bi mogli odnositi na njih jer je istraživanje provedeno na muškarcima, a svi znaju da muškarci i žene nisu nimalo slični iako je spol samo društvena konstrukcija".
Post je objavljen 01.01.2016. u 10:56 sati.