Marketing
POZLOGORSKA PREZIMENA
Andačić
Andačići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a prema nekim izvorima iz okolice Mostara. Razmjerno najviše Andačića u proteklih sto godina rođeno je u Otrić-Seocima kraj Vrgorca, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Andačić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Andačića u više od četrdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pedeset, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Najveća migracija Andačića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod
Andačići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 36 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Otrić-Seocima kraj Vrgorca (40), Zagrebu (20), Slavonskom Brodu (10), Pozloj Gori kraj Metkovića (10) i u Čepinu kraj Osijeka (7) Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Andačića u Pozloj gori je jedna obitelj.
Čotić:
Čotići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Čotića u proteklih sto godina rođeno je u Otrić-Seocima kraj Vrgorca, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čotić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Čotića u više od stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Najveća migracija Čotića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Ljubuškog (BiH) u Zagreb
Čotići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 27 općina i 37 naselja, pretežito u seoskim sredinama (56%). Danas ih najviše živi u Otrić-Seocima kraj Vrgorca (250), Splitu (130), Velikom Prologu kraj Vrgorca (30), Tugarama kraj Omiša (30) i u Metkoviću (20).U Pozloj Gori nema više prezimena Čotić.
Ćendo:
Podrjetlo Pretežito hrvatsko prezime Ćendo vuče podrijetlo iz Pasičine.U Pozloj gori živi jedna obitelj Ćendo.
Dominiković:
<Podrjetlo Dominikovići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a prema nekim izvorima iz Komorina kraj Livna. Razmjerno najviše Dominikovića u proteklih sto godina rođeno je u Malom Prologu i Pozloj Gori, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Dominiković. U Hrvatskoj danas živi oko 300 Dominikovića.
Dropuljić:
Dropuljići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Dropuljića u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Dropuljić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Dropuljića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Najveća dva migracijska pravca Dropuljića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Dervente (BiH) u Ivanić-Grad te iz Prološca u Zagreb.
Dropuljići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 39 općina i 43 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Donjem Prološcu kraj Imotskog (90), Zagrebu (45), Metkoviću (25), Splitu (20) i u Osijeku (10).U Pozloj gori živi jedna obitelj Dropuljića.
Grmoja:
Podrjetlo Grmoje su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Grmoja u proteklih sto godina rođeno je u Dubravama , gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Grmoja. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Grmoja u oko četrdesetpet domaćinstava.
Gujinović:
Podrjetlo Gujinovići su Hrvati, Razmjerno najviše Gujinovića u proteklih sto godina rođeno je u Dubravama, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gujinović. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gujinovića u oko dvadeset domaćinstava.Gujinovići su prisutni u tri hrvatske županija, u ukupno 7 općina i 7 naselja, znatno više u urbanim sredinama (77%). Danas ih najviše živi u Metkoviću (50), Pozla gora kraj Metkovića (1), Splitu (8), Tučepima kraj Makarske (6) i u Makarskoj (5).
Jakić.
Jakići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a vrlo su rijetko i Srbi (iz okolice Donjeg Miholjca). Razmjerno najviše Jakića u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori kraj Ploča, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Jakić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Jakića u više od četrsto domaćinstava (401. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Glavni migracijski pravci Jakića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Runovića, iz Vareša (BiH) te iz Jajca (BiH) u Zagreb.
Krstičević:
Krstičevići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Opuzena. Razmjerno najviše Krstičevića u proteklih sto godina rođeno je u Borovcima kraj Metkovića, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Krstičević. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Krstičevića u oko stošezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Najveća migracija Krstičevića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Metkovića u Split.U pozloj Gori trenutbo živi jedna obitelj Krstičević.
Krstičevići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 42 naselja, znatno više u urbanim sredinama (80%). Danas ih najviše živi u Metkoviću (170), Pločama (60), Kuli Norinskoj kraj Opuzena (35), Splitu (35) i u Zagrebu (30).
Kežić:
Kežići su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vrgorca, a rijetko su i Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Kežića u proteklih sto godina rođeno je u Malom Prologu kraj Ploča, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kežić. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Kežića u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Glavni migracijski pravci Kežića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH) u Ploče, iz Mrkonjić Grada (BiH) u Osijek te iz Pojezerja u Dubrovnik.
U Pozloj Gori više ne živi niti jedan stanovnik prezimena Kežić.
Mioč:
Mioči su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena. Razmjerno najviše Mioča u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori , gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Mioč. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Mioča u više od sedamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Najveća migracija Mijoča u prošlom stoljeću zabilježena je iz Livna (BiH) u Zagreb.U Pozloj Gori živi jedna obitelj Mioč.
Senta:
Sente su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vrgorca. Razmjerno najviše Senta u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori kraj Ploča, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Senta. U Hrvatskoj danas živi oko osamdeset Senta u više od trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šezdeset, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.
Podrijetlo im po crkvenim knjigama dolazi iz pravca Knina, a smatra se da prvi Senta je bio Napoleonov vojnik koji je došao prilikom gradnje napoleonove ceste koja je prolazila kroz Pozlu Goru.
Najveća migracija Senta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Pozla Gora u Metković.
Šimunović:
Šimunovići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz zapadne Hercegovine. Razmjerno najviše Šimunovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Jajce, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Šimunović. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Šimunovića u više od tisućudvjesto domaćinstava (69. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Glavni migracijski pravci Šimunovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kotor Varoši (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Jajca (BiH) u Kloštar Ivanić.
U Pozloj Gori trenutno živi jedna obitelj Šimunović.
Vladimir:
Vladimiri su Hrvati, . Razmjerno najviše Vladimira u proteklih sto godina rođeno je u Pozloj Gori , gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vladimir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vladimira u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Post je objavljen 27.12.2015. u 21:59 sati.