Marketing
U očekivanju Mandatara: o pravilima igre i rupama u pravilima
Dakle, ako sam dobro shvatio, oslanjajući se koliko je god moguće na same fakte, kakva je sad situacija.
Dvije osobe za jednu osobu, zasad nepoznatu
Karamarko i Petrov bili su kod predsjednice i pokazali joj ukupno 78 potpisa. Ali, to su 63 potpisa za Karamarka i 15 za Petrova (Petrov: Karamarko je donio potpise koji njega definiraju kao mandatatra, a ja koje mene defniraju). Kažu da su se dogovorili za nestranačku osobu kao predsjednika vlade, ali još nema nikakve naznake, koja je to osoba. To je zaista neobična situacija, da javnost mjesec i pol nakon izbora ne zna ni kandidate za mandatara.
Petrov: »Što se tiče tko će biti mandatar, mi težimo da to bude nestranačka stručna osoba. U našim razgovorima postoji nekoliko solucija. Mi ćemo nastaviti u iduća 24 sata o tome razgovarati.«
Karamarko je kazao da njegova koalicija ima svog kandidata za nestranačkog mandatara. Damir Jelić, potpredsjednik HDZ-a, jučer kasno navečer: Razgovara se, a to su osjetljivi razgovori.
Imenovanje mandatara: značajni transfer moći
Ustav kaže da predsjednica povjerava mandat osobi. (čl. 98, st. 3: »Predsjednik Republike (...) povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika«, http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske).
Ta osoba, kad jednom dobije mandat, ima veliku moć. taj pojedinac ili pojedinka ima od predsjednice dobiveno ovlaštenje osobno sastavljati program buduće Vlade i birati njene članove. Karamarko, Petrov i drugi predsjednici stranaka formalno mogu samo davati prijedloge. Ni sama predsjednica ne može oduzeti mandat do isteka 30 dana ili ako vladi nije izglasano povjerenje.
To može biti vrlo važno u daljem složenom procesu, jer do izražaja mogu doći ne samo različiti interesi koalicijskih stranaka, nego i struja unutar njih i pojedinaca. (Petrov kaže da to nije koalicija nego suradnja, a razlika je u tome što će oni sudjelovati u vladi, ali i biti spremni rušiti njene odluke; ali to je terminološka inovacija koju nismo obavezni prihvatiti.)
Kad jedna osoba dobije mandat, počinje teći rok od 30 dana, po čl. 110 st. 2 ustava, u kojem osoba koja je dobila mandat treba program i sastav Vlade predstaviti Saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru (čl. 110, st. 3).
Predsjednica je rekla, da ta osoba treba biti poznata danas popodne, ili donosi odluku o imenovanju nestranačke vlade i raspisuje nove izbore. Ona može imenovati nestranačkog predsjednika vlade po svom nahođenju i također sve članove vlade (a nije jasno znači li "privremena nestranačka vlada" da svi članovi vlade moraju biti nečlanovi političkih stranaka).
A ako netko dobije mandat, posao time tek počinje. Tada treba sastaviti Vladu i njen sastav i program predočiti Saboru na glasanje o povjerenju.
Pravna rupa u Ustavu
Tu je međutim pravna rupa u Ustavu, jer čl. 111. Ustava kaže da ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana, može dobiti još 30 (st. 1), pa ako ni tada ne uspije, »Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav vlade drugoj osobi« (čl. 111, st. 2).
Tek nakon toga, čl. 112 navodi: »Ako vlada ne bude sastavljena u skladu s člankom 110 i 111. Ustava, Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.«
Mogućnost da predsjednik/predsjednica Republike uopće ne imenuje mandatara nije spomenuta u Ustavu. Ali, naravno, ustavni stručnjaci su već rekli da je to u redu... OK, ne komentiram...
Konstituiranje Sabora: još pravnih rupa
No, dobro. Recimo da se sutra pojavi tajanstvena nestranačka osoba, dobije podršku HDZ-a, Mosta, Bandićevaca, te dvoje zastupnika nacionalnih manjina, i predsjednica toj osobi povjeri mandat.
Slijedeći je problem konstituiranje Sabora. On mora održati konstituirajuću sjednicu - koji bi, po jednom tumačenju, opet trebala sazvati predsjednica, a po drugom, jer je već jednom sazvana pa samo prekinuta, nastavak sjednice treba sazvati Josip Leko.
Ustav kaže, čl. 74, st. 2: »Prvo zasjedanje hrvatskoga Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.« Zatim, st. 3: »Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.«
ustav ne predviđa mogućnost da Sabor uopće ne bude konstituiran. Ni Poslovnik Hrvatskoga Sabora (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_81_1709.html) ne predviđa takvu mogućnost. Čl. 4 poslovnika navodi:
»Sabor na prvu, konstituirajuću sjednicu saziva predsjednik Republike.
Do izbora predsjednika Sabora sjednici privremeno predsjeda predsjednik Sabora iz prethodnog saziva, a u slučaju njegove spriječenosti, najstariji nazočni izabrani zastupnik.
Privremeni predsjedatelj ima do izbora predsjednika Sabora sva prava i dužnosti predsjednika Sabora u odnosu na predsjedanje sjednicom.
Sabor se konstituira izborom predsjednika Sabora na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina izabranih zastupnika.«
Govori se dakle o jednoj prvoj konstituirajućoj sjednici, ne o dvije.
Predsjednik Republike saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje. (čl. 98, st. 1 Ustava). E sad, termin za prvo zasjedanje, 20 dana nakom izbora (odnosno, kako se to intepretira, 20 dana nakon objave službenih rezutata) davno je prošao. Tako da KJTV ne može Predsjednica ponovo sazvati prvo zasjedanje. Ali, Ustavni stručnjaci možda kažu drugačije.
Izbor predsjednika Sabora: važnost tajnog glasanja
No, dobro. Recimo da sutra imamo osobu mandatara, i da se za koji dan sastane Sabor. Treba izabrati predsjednika, da bi se Sabor konstituirao. (Također je obavezno na prvoj sjednici da se izabere Mandatno-imunitetno povjerenstvo, po čl. 5, st. 1. Poslovnika, a izbor drugih tijela na prvoj sjednici je moguć, ali nije nužan.)
To je prvi test. Domoljubna koalicija + Most predložit će svojeg kandidata. Ali, Koalicija Hrvatska raste može također predložiti svojeg.
Za njegov izbor ne treba većina svih zastupnika, nego samo većina svih prisutnih na sjednici.
E sad, kako se glasuje? Članak 260 Poslovnika, st. 1, navodi: »Tajno glasovanje provodi se u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.«
To je "u pravilu". Ali, moguća je iznimka - osim što u ovom slučaju, izgleda da nije moguća. Člna 260, st. 2, navodi: »Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, s tim da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.«
Jedno štosno pitanje ovdje jest, glasa li se javno o tome, hoće li se glasati javno ili tajno...
Međutim, za izbor predsjednika Sabora izgleda da iznimka nije moguća, jer još ne postoji navedeni Odbor. Osim ako ustavni stručnjaci ne kažu drugačije.
Dakle, glasa se tajno o predsjedniku Sabora, i sad je test jedinstva Mosta, hoće li svih 15 ostati jedinstveno.
E sad, naravnom, može se dogoditi i to, da se i netko drugi, od onih, koji su izrazili podršku Milanoviću (šest zastupnika manjina, Čačić i Petrina), predomisli.
A tko zna, moglo bi nešto pući i unutar koalicija. Npr. u Skupštini grada zagreba, proračun koji je predložio gradonačelnik podržao je HDZ i tako je proračun prošao znatnom većinom, a dvoje Bandićevih saborskih zastupnika dalo podršku Karamarku, ali HSLS nije dao podršku.
Tu su još tri zastupnika Hridi, dva HDSSB-a i jedan ŽZ-a.
A onda, sastavljanje Vlade, i pisanje programa
Ako uspiju da njihov kandidat/kandidatkinja za predsjednika Sabora bude izabran/izabrana, DK i Most odvalili su lavovski dio posla. Ali još će trebati dosta vremena do sastavljanja Vlade, čiji sastav i program u Saboru mora dobiti apsolutnu većinu (76 glasova). Tu će svakako biti brojnih stresova, preokreta, glasina i spletki.
Zabava se nastavlja! Za sve nas obične ljude: ne sekirajte se! Fotelja, pivo, kokice, zanimacija, zajebancija! Uvijek možete uživati u ruganju na račun oni koji gube i sprdanju na račun onih koji pobjeđuju.
Post je objavljen 23.12.2015. u 03:30 sati.